Nismo ni svjesni da je u vinogradima ratno stanje

Za lijepa vremena vide se i vrhovi Alpa
Za lijepa vremena vide se i vrhovi Alpa

"Pred nama je pošast slična onoj kad je 1880-ih godina filoksera u roku od 15-20 godina uništila sve istarske vinograde, a nakon što su svi iskrčeni, polovica ih nikad nije obnovljena. Ovo je doslovno ratno stanje i država mora osigurati novac za poslove koje treba odraditi na terenu", oštro je upozorenje koje je istarski županijski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović uputio sudionicima u srijedu održane tematske sjednice Odbora za poljoprivredu hrvatskog Sabora. Sjednica je bila posvećena pošasti zlatne žutice vinove loze u hrvatskim vinogradima, a ovo je već drugi put da se Odbor bavi tom temom. Prva takva tematska sjednica održana je krajem siječnja ove godine. Uz članove Odbora, odnosno saborske zastupnike, na sjednicu su pozvani i predstavnici svih hrvatskih županija kako bi se vjerodostojno prenijele informacije s terena.

Državni vinogradi

- Pokazalo se da isti ili slični problemi postoje i u svim drugim županijama u kojima su vinogradi zahvaćeni zlatnom žuticom, a pored Istre to su još sjeverozapadna Hrvatska i istočna Slavonija, pa su predstavnici Ministarstva poljoprivrede obećali da će prema našim primjedbama dopuniti operativni plan i propisati nove mjere za probleme koji dosadašnjim mjerama nisu dodirnuti, rekao nam je Milan Antolović po povratku iz Zagreba.

Još prije nekoliko godina konstatirano je da se uspješnom suzbijanju zlatne žutice isprječuje problem zapuštenih, odnosno neobrađenih vinograda. Važeće mjere obvezuju vlasnike vinograda na krčenje zaraženih vinograda i prskanje protiv američkog cvrčka, no ta obveza ne rješava problem zapuštenih privatnih vinograda čiji ih vlasnici nisu u stanju obrađivati, kao ni zapuštenih vinograda na državnom poljoprivrednom zemljištu koje ne samo da nema tko, već ih nitko ni ne smije obrađivati. Riječ je o vinogradima bivših poljoprivrednih kombinata koji su nakon pretvorbe pripali državi, a u međuvremenu nisu zbrinuti prodajom ili davanjem u zakup. Antolović procjenjuje da takvih zapuštenih vinograda u Istri ima oko 300 hektara, uglavnom na području središnje Istre, te na Poreštini i Bujštini. To su uglavnom veliki kompleksi, godinama zapostavljani i oni su sad veliki izvor zaraze. Tu američki cvrčak preživljava i iz njih se vraća u vinograde koje njihovi vlasnici uredno tretiraju, ali rade uzaludan posao ako se ne tretiraju vinogradi u njihovu neposrednom susjedstvu.

Antolović smatra, i tako je predložio saborskom Odboru, da bi država trebala osigurati sredstva za krčenje državnih zaraženih vinograda. S obzirom da trošak krčenja vinograda iznosi oko 70.000 kuna po hektaru, za krčenje istarskih 300 hektara državnih vinograda treba osigurati 21 milijun kuna, i to hitno, jer krčenje, odnosno uklanjanje izvora zaraze treba obaviti do početka sljedeće vegetacijske sezone, odnosno do ožujka 2018. godine. Za konkretan posao krčenja država bi, smatra Antolović, trebala angažirati lokalna komunalna poduzeća. (D. ŠIŠOVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter