Mornarička bolnica danas je, jednoglasnom odlukom Skupštine Istarske županije održane u Puli, dodijelila dio zgrade Mornaričke bolnice na korištenje pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile na rok od 50 godina. Preciznije, vijećnici su usvojili odluku o sklapanju ugovora o osnivanju prava građenja na katastarskoj čestici 6207/1 Katastarske općine Pula, na kojoj se nalazi zgrada bolnice. Sveučilište mora zgradu staviti u funkciju u roku od pet godina, u suprotnom gubi pravo korištenja, mada istarski župan Valter Flego vjeruje da se to neće dogoditi.
- Izuzetno sam zadovoljan ovom odlukom koja je vrlo razvojna za Sveučilište, Pulu i Puljštinu, ali i za Županiju u cjelini. Važno je reći da smo isti model koristili ranijih godina, kad smo Sveučilištu dali pravo gradnje u bolničkoj zgradi u Zagrebačkoj ulici. Nismo, dakle, da tako kažem, "otuđili" Mornaričku bolnicu, nego dali pravo građenja na 50 godina. Sveučilište može početi koristiti zgradu nakon što se bolnički odjeli presele u novu zgradu. I europski fondovi potiču ovakvo građenje, odnosno stavljanje bivših vojnih objekata u službu znanosti. Ova odluka se dugo pripremala i zato su pripremljene dvije studije: prostorna, odnosno studija prenamjene koju su izradili renomirani arhitekti, te ekonomska studija. Obje su poslužile kao podloga da na miru, trezveno, donesemo tako važnu odluku za Pulu i Istru, izjavio je Flego.
Prenamjena već počela
Obrazlažući projekt, županova zamjenica Sandra Ćakić Kuhar kazala je da je proces prenamjene Mornaričke bolnice već počeo, a koncem 2018. prostor će biti slobodan budući da će se dotad izgraditi nova bolnica.
- Interes za ovu zgradu iskazalo je pulsko Sveučilište koje ima sredstva EU-a za prenamjenu. Dio Mornaričke bolnice, u kojem se sada nalazi ravnateljstvo, bit će namijenjen stambenom zbrinjavanju liječnika, a parkiralište će ostati u funkciji, rekla je Ćakić Kuhar. Ukupna vrijednost projekta je 189 milijuna kuna, od čega se 114 namjerava namaknuti putem ITU mehanizma, a 55,8 milijuna putem EU natječaja koji istječe ove nedjelje, a raspisuje se posredstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ćakić Kuhar kazala je da je interes za zgradu iskazao i dom umirovljenika "Alfredo Štiglić", međutim, utvrđeno je da je zdanje nepogodno za kretanje starijih osoba. No, institucije namijenjene starijoj populaciji namjeravaju se proširiti za 98 novih mjesta, najavila je županova zamjenica.
Alfio Barbieri, rektor pulskog Sveučilišta, upozorio je da ova visokoškolska ustanova nema dovoljno prostora za programe i razvoj.
- Za 50 programa potrebno nam je 250 učionica i 200 kabineta. Žalosti me što država i ministarstva nemaju sluha, osjećam se izigran kao građanin i rektor. Moramo jačati ovo sveučilište jer je ono u funkciji razvoja Istre, rekao je Barbieri.
Vijećnicima je potom predstavljen projekt Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun koji zbog tehničkih nedostataka još uvijek nije dobio uporabnu dozvolu. Nedostaci se moraju ukloniti u roku kako bi Centar bio u funkciji do 1. siječnja iduće godine.
"Rješava" se Kaštijun
- Kaštijun je u fazi otklanjanja tehničkih brojki, parametara bez kojih ne može biti u punom pogonu. Siguran sam da ćemo to riješiti u iduća tri, četiri mjeseca zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i s resornim ministrom s kojim smo se zadnjih mjeseci sastali pet, šest puta. Imamo jamstva da ćemo zajedno s državom sve otkloniti i, naravno, Kaštijun će "krenuti" onako kako je bio i projektiran, dakle u savršenom stanju. Bit će dovoljno sredstava za otklanjanje nedostataka, ne dajemo dodatan novac. Najgori utjecaj na okoliš ima stari Kaštijun, kazao je Flego. Spremni smo, dodao je, na europske direktive koje stupaju na snagu 1. siječnja i nećemo plaćati penale.
Povišena emisija "mirisa"
Vijećnici Županijske skupštine nakon tematske sjednice obišli su ŽCGO Kaštijun koji zbog tehničkih nedostataka čeka uporabnu dozvolu. Predsjednik Uprave Kaštijuna Darko Višnjić objašnjava da je dan rok do 6. prosinca za uklanjanje nedostataka, a tada će Centar, kazao je, dobiti dozvolu.
Upitan da komentira medijsku izjavu članice Uprave Kaštijuna Vesne Dukić da je riječ o povišenoj emisiji "nemetanskih holotivnih tvari", kazao je da je riječ o "mirisima povezanim s ventilacijom, prašinom i protupožarom, dok je s građevinskim dijelom sve u redu".
Na pitanje štete li te tvari zdravlju i okolišu, kaže da "štete ukoliko su pretjerane".
- Zakon je rekao sljedeće: kad se Centar počeo graditi, bili smo na parametrima od 100 miligrama emisije čestica mirisa. Zakon je izmijenjen 2012., pa su čestice "pale" na 50 mg u našoj okolišnoj dozvoli, drugdje je bilo 12 mg. Mi se sad svrstavamo pod postojeći zakon, bit ćemo ispod 50 i u zakonskim normama, rekao je Višnjić.
Na pitanje koliko treba uložiti u otklanjanje nedostataka, kaže da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i grčka kompanija imaju rok od dvije godine u kojem moraju riješiti problem. Tvrdi da će Centar proraditi do konca godine, za što će biti spreman po svim parametrima.
Sa 130 kuna na 100 eura za preradu tone otpada
Dosad je obavljeno 96 posto posla vezanog uz izgradnju ŽCGO-a Kaštijun. Dovršene su četiri, od sedam faza: izgrađena je pristupna cesta, ulazno-izlazna zona, MBO postrojenje, polje za neopasni proizvodni otpad i bioreaktorska ploha.
- Što se tiče građevinskog dijela, završili smo sve što se tražilo. Ima manjih nedostataka, recimo vrata padaju, treba obojiti ili slično, a to su poslovi koji se rješavaju u roku od pet dana, rekao je Višnjić. U projekt ŽCGO-a Kaštijun uloženo je 26 milijuna eura Europske unije, a preostala su 32 milijuna kuna, od čega po 40 posto trebaju financirati nadležno ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša, dok 20 posto treba osigurati Istarska županija, kazao je Višnjić.
Odgovarajući na pitanje o visokoj cijeni odlaganja, a time i drastičnom poskupljenju odvoza za građane, Višnjić je kazao da će cijena prerade otpada za gradove koji imaju pretovarne stanice biti 99,44 eura po toni, a za komunalne tvrtke s Puljštine koje dovoze otpad vlastitim vozilima - 92, 38 eura po toni. Tzv. treća lica plaćat će 115 eura.
Usporedbe radi, medulinski Med eko servis danas za odlaganje tone otpada plaća Herculanei svega - 130 kuna, pa je očito da će se velik rast cijene morati prevaliti na građane. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)