Želimo napraviti novi iskorak u hrvatskom zdravstvu i krenuti u zajednički projekt jedinstvene dječje bolnice i sveučilišne bolnice. Prije bilo kakvih poteza treba uvažiti realnost, uvažavati svjetske trendove u medicini, ići naprijed s pogledom na sutra i ugledati se na one koji su bolji od nas. Ništa ne smijemo napraviti ishitreno, ništa ne smije gurati pojedinac, bez dijaloga nećemo daleko stići. Zdravstvo je, kao što znate, vreća bez dna, voda duboka svugdje u svijetu, ali vjerujem da ćemo se pomaknuti u hrvatskom zdravstvu, nadasve argumentima i strukom, završne su riječi ministra zdravstva u Vladi RH Milana Kujundžića koji je otvorio 16. simpozij "Mediji i zdravlje" što ga u Grožnjanu organiziraju Udruga Difrakcija i Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a, te Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u okviru tradicionalne Motovunske ljetne škole. Ministar Kujundžić se obratio okupljenim predstavnicima zdravstvenih ustanova i institucija farmaceutskog sektora, zdravstvene administracije, nevladinih udruga i hrvatskim novinarima koji prate zdravstvo. Ovogodišnji simpozij bavi se temom budućnosti zdravstva, kao i odnosom novih medija i zdravlja općenito.
Učinkovitost i uštede
Govoreći na tu temu ministar Kujundžić je naglasio dva ključna kratkoročna prioriteta zdravstvene politike - prioritetne liste čekanja i funkcionalno spajanje bolnica, obadvoje s ciljem veće učinkovitosti i kvalitete, te uštedama u zdravstvu, odnosno smanjivanju troškova, uz uvođenje novih zdravstvenih tehnologija. Kada su u pitanju lista čekanja, želi se u postojećim listama naći deset posto mjesta za prioritetne pacijente, što nije isto što i hitni slučajevi, uvažavajući ozbiljnost bolesti, odnosno slučajeve koje treba riješiti najkasnije unutar mjesec dana, odnosno u medicinski prihvatljivom vremenu čekanja. Kako će se uvesti i druge mjere u skraćivanju vremena čekanja na preglede i bolničko liječenje, tamo gdje se otkazuju mjesta na listi čekanja ubacivali bi se prioritetni bolesnici. Pilot projekt vezan za liste čekanja i njihovo smanjivanje i povećanje učinkovitosti kreće idućeg tjedna u zagrebačkim bolnicama.
Drugi segment aktualnih projekata je spajanje bolnica, o čemu se već dugo govori, a s čime se već počelo u Splitu. U svim bolnicama, rekao je ministar Kujundžić, ostaju po najmanje četiri osnovna odjela, dok će se mnogi odjeli spajati kod međusobno bližih bolnica, poput bolnica u Vukovaru i Vinkovcima, Šibeniku i Kninu, Našicama i Osijeku i slično. I tu su napravljeni planovi, utvrđene su bolnice koje bi se spajale. U svakom slučaju, rekao je ministar, racionalizacija i uštede s nužne, jer sa sadašnjim načinom izdvajanja za zdravstvo teško se može krenuti u ozbiljnije zahvate. Potkrijepio je to podatkom da se u Hrvatskoj za zdravstvo izdvaja 750 eura po stanovniku, što je daleko od nekih zemalja gdje ta izdvajanju dostižu i do 7000 eura.
Osnovna pravila
- U našem zdravstvu ne vrijede osnovna pravila profitabilnosti - što više radiš više imaš. U našem zdravstvu što više i bolje radiš, radiš na svoju štetu, jer to nema tko platiti. Ipak, to ne znači da ne idemo u racionalizaciju i štednju, zaključio je ministar Kujundžić.
O problemima zdravstva i odrazu na njegovu budućnost govorio je v.d. ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Fedor Dorčić koji je, uz napomenu da osiguranik i dalje mora biti u centru zbivanja, govorio o problemima prihoda kojima se financira zdravstvo. Učinjeni su znatni koraci u povećanju broja građana koji plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje. U prošloj godini, u odnosu na 2015. taj je broj povećan za oko sto tisuća, ali je u cjelini u Hrvatskoj ukupan broj zdravstveno osiguranih osoba manji za skoro 50.000. Sve je veći i broj osiguranika na bolovanju, pa prema posljednjim podacima svaki dan na bolovanju je 45.000 građana. Bolnički sustav, prenio je Dorčić, stvara najveća dugovanja, ali se ipak posljednjim mjerama nešto poboljšalo ukupno stanje, pa u prva tri mjeseca nije zabilježeno stvaranje novih dugova.
U nastavku simpozija na temu budućnosti zdravstva govorili su predstavnici Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Odbora Hrvatskog sabora za zdravstvo i socijalnu politiku i mnogi drugi. Sve ih je na početku skupa pozdravio načelnik Općine Grožnjan Claudio Stozovaz zaželjevši im uspješan rad i ugodan boravak u Gradu umjetnika. Simpozij se nastavlja sutra analiziranjem zdravstvene politike u prošlim parlamentarnim izborima, te o utjecaju novih medija, društvenih mreža prije svega, na zdravstvo i zdravstvene djelatnike. Bit će održana i radionica za zdravstvene djelatnike o korištenju digitalnih medija i društvenih mreža u promociji zdravstvenih institucija, a svoj će skup imati i novinari hrvatskih medija koji prate medicinu i zdravstvo općenito.
(Luka JELAVIĆ)