Na pulskoj Politehnici danas je predstavljen EU projekt Istarske županije pod nazivom LIKE - Living on the Karst Edge. Projekt su predstavili istarski župan Valter Flego, predstavnica Zavoda za zaštitu prirode Republike Slovenije Tjaša Đokić i voditelj projekta Bruno Kostelić. Riječ je o projektu koji nastavlja razvijati ideju unaprjeđenja krškog područja Ćićarije, valorizaciji prirodne vrijednosti tog područja te njegovo stavljanje u funkciju općeg društvenog i gospodarskog razvoja.
Nakon uspješno realiziranih projekata Underground 2008. godine te Karst Underground protection (KUP) od 2010. do 2012. godine i projekta ŽIVO! od 2014. do 2016. godine Istarska županija kroz program prekogranične suradnje sa Slovenijom realizirat će projekt Like.
- Veseli me početak izvedbe ovog projekta, koji je još jedan u nizu Istarske županije za zaštitu okoliša. Riječ je o projektu za koji se izdvajaju velika sredstva, na raspolaganju do 2020. godine je 450 tisuća eura, koji će se iskoristiti da se definira prostor i resursi s kojima Ćićarija raspolaže kako bi ih se moglo kvalitetno valorizirati. Izradit će se snimka stanja kako bi se, u budućnosti, na tom području uspostavio Regionalni park, od kojeg bi benefit imali svi koji žive na tom području. Vjerujem da će to, uz suradnju sa Slovenijom, biti budući zamašnjak razvoja sjeverne Istre i da će polučiti konkretne rezultate. Sredstva će se iskoristiti za izradu kvalitetne podloge na koji način razvijati Ćićariju, poručio je u uvodu istarski župan Valter Flego.
Kako je pojasnio voditelj projekta Bruno Kostelić, projektne aktivnosti i dalje će biti usmjerene na razvoj Znanstveno edukacijskog centra Speleo kuća u Vodicama, kao svojevrsne krune dosadašnjeg rada Istarske županije na zaštiti i unaprijeđenju prirodnih potencijala istarskog krša. Projektom će se, naveo je, izraditi veći broj edukacijskih programa kako bi se osigurala veća prisutnost djece, mladih i ostalih dobnih skupina, a za tu prigodu iskoristit će se partnerstvo s Prirodoslovnim muzejom Rijeka.
- Nakon podzemlja Ćićarije sada krećemo na površinske oblike krškog područja Ćićarije i razna staništa te pronalaženje mehanizama zaštite prirode. I to ne samo zbog same prirode već i čovjeka, koji na tom području neće biti ugroz. Ostvarujemo suradnju s udrugama za promatranje ptica, Općinom Kopar, Prirodoslovnim muzejom Rijeka te našom javnom ustanovom Natura Histrica, a sve u cilju kako bi stvorili preduvjete za realizaciju Regionalnog parka, drugog u Hrvatskoj, koji bi se protezao na oko deset hektara površine. Stoga će Istarska županija osigurati izradu stručnih podloga potrebnih za uspostavu regionalnog parka Ćićarija, kao najveće regionalne kategorije zaštite, koju još nemamo na području Istre, rekao je Kostelić.
To znači da će se izraditi detaljan opis obilježja, stanja i vrijednosti područja, provesti analiza posljedica uspostave formalne nacionalne zaštite područja Ćićarije, ocijeniti izvore potrebnih sredstava za provođenje akta o proglašenju zaštićenog područja te razmotriti socio-ekonomski aspekt planiranog regionalnog parka radi definiranja dobrobiti za lokalno stanovništvo i gospodarstvo. Projekta LIKE predviđa izradu brojni planova upravljanja zaštićene biljnih i životinjskih vrsta, najčešće endeme područja ili ugrožene Natura 2000 vrste te provođenje brojnih radionica za lokalno stanovništvo i testne košnje travnjaka i uklanjanje invazivnih vrsta, kao i organizaciju društvenih događanja.
- Projekt je usmjeren na područje krškog ruba kao niza strmih stijena i vapnenačkih padina. Bogat prirodni potencijal područja nalazi se pod sve većim pritiscima posjetitelja. Istarski dio krškog ruba predstavlja formalno nezaštićen, ali prirodno iznimno vrijedan prostor, a naš projektni izazov je uspostava preduvjeta primjerene formalne zaštite budućeg regionalnog parka, poboljšanje postojećih i razvoj zajedničkih planova upravljanja, izrada programa nadzora najznačajnijih staništa i vrsta prisutnih s obje strane granice, najavio je Kostelić, istaknuvši da na području Ćićarije raste rijetka endemična i ugrožena stanovnica pukotina stijena Tommasinijeva merinka, a da je područje i stanište sove ušare, vrste od posebnog interesa za zaštitu prirode.
Kako je čest slučaj da ptice napuste gnijezda ako su na penjačkim pravcima rekreativaca zahtjeva se brz odgovor, pogotovo na hrvatskoj strani Ćićarije, kako bi se izbjegle negativne posljedice. Uz ove dvije vrste projekt će poslužiti i za širenje dnevnih migracija bjeloglavih supova i povezivanje njihove populacije od ruba Italije do Cresa, što sada često ometaju paraglajderi. Usto će se brinuti o suhim krškim travnjacima, koje uslijed napuštanja košnje i ispaše ugrožava zaraštanje što ugrožava cvjetnicu nerazgranjeni srpac, te pticu selicu vrtnu strnadicu. Stoga će se između Movraža i Rakitovca provesti uklanjanje drvenaste vegetacije i ponovno uspostavljanje uvjeta za obnovu krških travnjaka.
Smanjiti pritiske na bioraznolikost područja
Kako je penjanje jako popularan sport, kako u Sloveniji tako i u Hrvatskoj, to rezultira velikim pritiskom na zaštićena područja. Trenutno se ne uspijeva regulirati odnosa između lokalaca, zaštitara i penjača, koji su, definitivno, ljubitelji prirode. Stoga je potrebno poticati aktivnosti penjača, ali ih i ograničiti ili uskladiti s potrebom zaštite, što je jedan o specifičnih ciljeva projekta LIKE. (Goran ROJNIĆ)