"Dlakava" je uvijek bila posebna

VIŠA RESTAURATORICA ARHEOLOŠKOG MUZEJA ISTRE MONIKA PETROVIĆ PRIMILA JE POSEBNO PRIZNANJE ZA RESTAURACIJU SLIKE OD KOSE NA STAKLU

"Dlakava" je uvijek bila posebna

0

Hrvatsko muzejsko društvo krajem prošle godine dodijelilo je svoje godišnje nagrade kojima izdvaja i nagrađuje izvanredna ostvarenja muzejskih djelatnika i institucija u kategorijama koje pokrivaju široki spektar muzejskog djelovanja. Tako je posebno priznanje za restauraciju muzejske građe dodijeljeno višoj restauratorici Arheološkog muzeja Istre u Puli Moniki Petrović za restauraciju jedinstvene slike od kose na staklu. Monika Petrović u muzeju radi u Konzervatorsko-restauratorskom odjelu kao viša restauratorica keramike, stakla i metala, ali u posljednje vrijeme radi i na očuvanju drva, posebice mokrog drva.

Pohvala struke

- Naš Odjel trenutno pokriva i izložbenu djelatnost tako da radim i na tehničkim postavima povremenih i gostujućih izložaba. Također povremeno dokumentiram (crtam) arheološku građu (radi arheološke obrade građe) i mnoge druge aktivnosti. Zapravo imam jako aktivan i kreativan posao, kaže Monika Petrović koja ističe da je počašćena i zadovoljna priznanjem jer je to pohvala struke. Kaže da nagradu nije očekivala, premda priznaje da se malo nadala i sretna je da je "Dlakava", kako je u šali naziva, dobila priznanje, pošto je njoj uvijek bila posebna.

Projekt je tim zanimljiviji jer za sada u Hrvatskoj nisu našli ni jednu sliku rađenu od kose. Kako kaže Monika Petrović, predmeti izrađeni od organskih materijala poput ljudske kose privlače pozornost zbog svoje krhkosti, intimnosti i sentimentalne vrijednosti.

- Izrađeni su nevjerojatnom pažnjom, od vrlo osjetljivog i osobnog materijala. U 19. stoljeću kosa je diljem Europe prerađivana u nakit, a koristila se i u kreiranju primijenjenih umjetničkih radova. Raznolikost predmeta izrađenih od kose čini se bezgranična, od pramenova umetnutih u medaljone pa sve do vrlo složenih vijenaca izrađenih od kose ispletene u oblike cvijeća ili pak minijaturnih slika na slonovači iscrtanih sipinim crnilom i s fino izrezanom kosom. Prstenje, narukvice, naušnice, ogrlice, broševi, amuleti, dugmad za manšete i remeni za ručne satove izrađeni od kose često su bogato ukrašeni zlatom, emajlom, perlama, dragim i poludragim kamenjem svih vrsta. Bogatstvo materijala služilo je prikazivanju osjećaja prijateljstva ili ljubavi, objašnjava ona.

Slika se mogla vidjeti prošle godine u sklopu programa Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja do 18. srpnja na izložbi Prozor u prošlost ''Zaboravljeni slučaj: Restaurirana slika izrađena od kose'' u prostorima AMI-ja C4. Po završetku izlaganja smještena je u privremenom prostoru (depo) novovjekovne zbirke AMI-ja koju vodi muzejska savjetnica Tatjana Bradara. "Dlakava" će vjerojatno u budućnosti biti izložena na nekim od njihovih muzejskih projekata odnosno izložaba.

Kemijska analiza i istraživanje

Sama slika od kose je već najmanje 30 godina u AMI-ju, iako ne znaju točno odakle potječe. U fazi preseljenja muzejske građe iz Arheološkog muzeja Istre, u mnoštvu kutija sa arheološkom građom Monika Petrović kaže da joj je u oči upao predmet koji je vapio za konzervatorsko-restauratorskim zahvatom, te je u dogovoru s voditeljicom Konzervatorsko-restauratorskog odjela, višom restauratoricom Đeni Gobić-Bravar krenula u obradu ove intrigantne slike. Prije restauratorskog rada kontaktirali su Centar za istraživanje materijala Istarske županije Metris, kemijski odjel, odnosno njihovu stručnu suradnicu Teu Zubin Ferri radi utvrđivanja materijala. Kemijskim analizama je ustanovljeno da se radi o ljudskoj kosi te je vezivno ljepilo koje se koristilo poznato kao arapska guma.

Petrović nam je pojasnila da se radi o slici na staklu s cvjetnim dekorativnim motivima, u cijelosti izrađenoj od kose koja je imala funkciju ukrasnog okvira za dvije portretne fotografije.

- Bogato razgranati vijenac srcolikog oblika izveden je duguljastim listićima, grančicama i cvijećem, a okružuje dva ovalna okvira za umetanje fotografija koji se nalaze u središtu. Iznad njih se nalazi traka na koju se upisivala poruka ili pak imena zaručnika/supružnika. Traku u kljunu drže dva goluba u letu. Slika je uramljena s drvenim okvirom. Prednja je strana ukrašena stiliziranim biljnim ornamentima. Vanjski i unutarnji rubovi jednostavno su profilirani, dok je središnji dio ukrašen trakom od stiliziranih cvjetova nalik tulipanu, a ispod njih se nalaze geometrijski oblici, krugovi i pravokutnici koji se naizmjence redaju na podlozi. Površina okvira je tamnosmeđe boje. Istaknuti dijelovi ornamenata u središnjoj traci naglašeni su zlatnom bojom.

Slika je izrađena u Palette tehnici koja je bila popularna u 19. stoljeću i to je bio trend koji se širio iz Engleske u druge europske zemlje. U tehnici Palette kosa je izrezana u oblike i zalijepljena izravno na neku površinu, npr. na tanku pergamenu, slonovu kost ili staklo. Na taj način nastaju slike čiji motivi nerijetko podsjećaju na one cvjetne. Pojedinačni pramen ili vlas kose koristio se za oblikovanje finih linija, a sitno isjeckana kosa mogla se rasuti po površini tretiranoj ljepilom, čime se dobivala posebna tekstura.

Dimenzija slike je 44 x 44,5 cm, objašnjava Monika Petrović. (Mladen RADIĆ, fotografije Arheološki muzej Istre)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU