Opraštajući se od Tomizze

Međunarodni pogranični susreti Forum Tomizza 2018, 19. po redu, posvećeni temi Azil, završili su kao i svake godine posjetom književnikovu grobu gdje je održan kraći sakralni koncert Mješovitog pjevačkog zbora Zajednice Talijana Fulvio Tomizza pod ravnanjem maestra Maurizija Lopinta. Sudionici simpozija položili su vijenac s mislima utkanim u njemu, posvećenim velikom umjetniku.

- Amico, doba je trešanja i sjećam se kako smo ih skupa brali te ispijali tvoju malvaziju, a rat je tutnjao prostorima bivše države koja je i nestala u tom ratnom vrtlogu. Na Forumu Tomizza opet se susreću ljudi s tih prostora koje si ti okupio u jednakoznačnoj ideji da kroz kulturu možemo povezati i okupiti ljude svih kultura, bez obzira na nacionalnu pripadnost, izjavio je Milan Rakovac, obrativši se nostalgično, direktnim govorom Tomizzi.

Roman "Grešni odnosi" preveden na hrvatski jezik

Dan ranije dodijeljena je nagrada pobjedniku Međunarodnog književnog natječaja za kratku priču Lapis Histriae 2018, Stamenu Milovanoviću iz Beograda, koji je na zadanu temu Azil prijavio pripovijetku "Imenjaci". Program se nastavio predstavljanjem i raspravom sudionika simpozija Vanje Bakalović (Zagreb), Janje Beč Neumann (Novi Sad, Alsbach), Igora Štiksa (Europa), Ane Sarah Lunaček Brumen (Ljubljana), Riccarda Cepaha (Trst) i Tanje Stupar Trifunović (Banja Luka). U nastojanjima da kroz javne politike utječu na primjenu Međunarodnog prava prema prognanicima sve zaključili su da sve više osjećaju kako im se potiho, a nerijetko i agresivno sužava polje javnog djelovanja, pa odlaze u svoj unutarnji egzil.

Iz malog kazališta ZT program se "preselio" u caffe bar Circolo u kojem je predstavljen hrvatski prijevod još jednog romana Fulvija Tomizze "Grešni odnosi / I rapporti colpevoli", već afirmirane prevoditeljice Tomizzinih djela, Lorene Monice Kmet. Nakladnik je Gradska knjižnica Umag, a urednica romana Sanja Roić. Knjiga u izvorniku iz 1993. godine opisuje piščev iskreni osjećaj krivnje i gnušanja zbog bijega isprovociranog vlastitim neslaganjem s povijesnim činjenicama koje se reflektiraju u njegovoj nutrini kao breme i patnja zbog takvog emocionalnog i psihičkog stanja. Simpoziju se pridružila kao i svake godine, konceptualna eko umjetnica i aktivistica Slavica Marin manje poznata u javnosti kao udomiteljica napuštenih pasa priredivši u svojoj Galeriji Marin na temu Azil, mali performance "Vapaj" s velikom porukom o zbrinjavanju četveronožnih prijatelja.

Fotografije 300 spašenih pasa od štenaca do odraslih koje su ona i njezina obitelj uspjele zbrinuti Marin je oblijepila oko svoga nagog tijela i svaki je sudionik imao zadatak otrgnuti jednu fotografiju te ju zalijepiti na zid galerije, slažući od pabiraka izložbeni postav s namjerom senzibiliziranja široke javnosti za spašavanjem napuštenih i odbačenih ljubimaca. Istovremeno su posjetitelji preuzeli i pozitivnu enegriju te ljubav Slavice Marin prema očuvanju prirodne ravnoteže, koja je u svom naizgled banalnom izričaju poslala provokativnu poruku proizvođačima konzumerizma i "vlasnicima" neprestane otuđenosti i žurbe u svijetu.

Vidno zadovoljni, nakon čašice malvazije, sudionici Foruma prošetali su do Gradske knjižnice u kojoj je na ARTISTRI, poetsko glazbenim koncertom, sa glavnim zvijezdama večeri, etno bandom Šćike iz Kršana, "ugašeno svjetlo" na velikoj umaškoj pozornici gdje se institucijski umrežen odvijao 19. Simpozij Forum Tomizza 2018.

Milan Rakovac, koordinator i utemeljitelj Foruma 2000. godine

- Već punih 19 godina od prerane smrti velikog pisca i čovjeka, našeg prijatelja Fulvija Tomizze kroz književno-znanstveni simpozij Forum Tomizza reklamiramo istu temu, ali pod drugim naslovima, pa je i ove godine ostala lingvistički ista, determirana pod naslovom od Azila do Egzila. Naš simpozij okuplja "hodočasnike" Tomizzine ideje, baš kao što je on za života "hodočastio" Europom od Münchena do Beča, Zagreba i Beograda promovirajući svoju kozmopolitsku pripadnost, praštanje i humanost. Kroz naše se susrete i dijaloge sve više osjeća njegovo činjenje tjelesnoga i tjelesni duh kojega je Tomizza u neposrednom kontaktu svjedočio kroz svoje strpljenje, trpljenje i otvorenost prema čovjeku u potrebi. To je i jest jedan od ciljeva našega simpozija na kojem pratimo aktualne društvene teme i mijene u ljudskom društvu koje sve više i nezaustavljivo skreće u strašnom smjeru. Istra je bila udomitelj naših predaka prisiljenih na bijeg iz svojih domova kroz višestoljetnu povijest da bi se tu zauvijek skrasili. Posljednje riječi koje mi je Fulvio svojedobno rekao u vrijeme Domovinskoga rata glasile su otprilike: "Ponosan sam što smo opet pružili utočište nevoljnicima. Naši su kampovi i hoteli puni prognanika i izbjeglica baš kao što ih je Istra i nekada primala." Danas se susrećemo s novim valom progonstva i valja nam pobijediti strah od tuđinaca jer zarobljenima u strahu ostat će nam manje ljudskosti i manje snage za aktivno sudjelovanje u svom humanom poslanju, rekao je Rakovac. (Sanja BOSNIĆ)