Nakon petogodišnjeg projekta Veštar, odnosno njegovog podvodnog arheološkog istraživanja započetog još 2010. godine, na red je došao i projekt istraživanja novog nalazišta na hridi Piruzi. Projekt Veštar je okončan atraktivnom dvojezičnom monografijom i izložbom u Zavičajnom muzeju grada Rovinja, na kojoj su se mogli vidjeti pronađeni ulomci antičkog Vistruma. Vistrum je u sedmom stoljeću propao. Ista ekipa posljednje četiri godine istražuje i ovaj podvodni lokalitet kod hridi Piruzi.
Dva tjedna neprestano ronili i tražili
A riječ je o desetak ronilaca/arheologa Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju iz Zadra (dijela UNESCO-vog centra) i Bavarskog društva za podvodnu arheologiju
kao i Zavičajnog muzeja grada Rovinja. Ovaj projekt je dobio financijsku podršku Ministarstva kulture RH-a i Turističke zajednice grada Rovinja.
Upravo, sredinom lipnja, okončan je i njihov dvotjedni rad koji je rezultirao velikim brojem izronjenih keramičkih ulomaka i jednom, kako nam je rekao dr. Luka Bekić, ravnatelj
Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju iz Zadra gotovo cijelom amforom kao i arheološki najzanimljivijim i vrijednim pronalaskom - olovnim dubinomjerom, kojih doduše ima desetak u zemlji, no značaj ovog potonjeg je u tome što je izronjen unutar lokacije brodoloma i broda koji je uslijed nevremena i juga izgubio bitku s vjetrom
još u petom stoljeću, te 1500 godina u svojim dubinama čuvao ovaj artefakt prošlosti.
Na dubinama od šest do deset metara
- Nakon dva tjedna istraživanja, posao koji je najvećim dijelom obavljen pod morem je okončan i sada nam slijedi desalinizacija i dokumentacija, odnosno spajanje ulomaka što će biti obavljeno u Zadru.
Konkretno, podvodno arheološko istraživanje, koje se provodilo na dubinama od šest do deset metara, uz ulomke posuđa rezultiralo je pronalaskom jedne gotovo cijele amfore. Razlog zbog kojeg nas to čini sretnim leži u činjenici što je upravo ovaj lokalitet devastiran, i što je s njega gotovo odneseno sve što se odnijeti dalo. Ova
će amfora, s druge strane po svom tipu omogućiti da doznamo što se u njoj prenosilo. Što se pak tiče, olovnog dubinomjera on je doslovce pečat jednog vremena. Služio je naime, kao standardna oprema antičkog broda uz koju se mogla odrediti dubina, ali i uz pomoć križa s njegove unutarnje strane, koji je bivao oblijepljen ljepilom/lojem odrediti i sediment podmorja, pojasnio nam je Luka Bekić, otkrivši i razlog pljačkanja podmorja. Naime, na crnom tržištu amfora iz Jadrana postiže cijenu između 500 i 2.500 eura.
Inače, ovogodišnjim je istraživanjem zatvoren "projekt Piruzi". O tome što su ronioci iz kvadratnih željeznih kaveza, odnosno uz pomoć vodenih topova uspjeli izvući na površinu, javnost će više biti upoznata na izložbi o samom lokalitetu, za sada planiranoj za 2019.
godinu u prostorima Zavičajnog muzeja.
Najstarija pomorska baština Rovinja
- Cilj je istražiti i popularizirati najstariju pomorsku baštinu Rovinja, koji uistinu i unatoč devastaciji podmorja, koja ga kao i druge atraktivne lokalitete nije zaobišla, još uvijek ima što pokazati. Na tom tragu slijedeće godine započinje i projekt pod nazivom "Najstariji rimski brodolomi podmorja Rovinja" gdje će u fokusu našeg istraživanja biti dvije lokacije - kod otoka Dvije sestrice, odnosno San Giovanni, objašnjava dr. Bekić, koji i ovu prigodu koristi za zahvalu ministarstvu i Turističkoj zajednici grada na financiranju ali i kao apel građanima da, ukoliko pronađu, prijave nalazišta i time omoguće stručnjacima da "ispričaju" povijesnu priču i osiguraju lokalitet od devastacija.
- Kao i ljudi vrijeme čini svoje. Prvi odnose i otimaju, a vrijeme uništava. Drveni brodovi bivaju "pojedeni", a željezni se pretvara u ruzinu koja se opet raspada. Povijest možemo sačuvati jedino ako je dokumentiramo, poručuje dr. Luka Bekić iz Međunarodnog centra za povijesnu arheologiju iz Zadra. (Napisala i snimila Nina ORLOVIĆ RADIĆ)