Istarski vodovod raspolaže s dovoljnom količinom pitke vode

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Za razliku od sušnog ljeta 2012. godine kojeg su obilježile redukcije vode, Istra ovog ljeta može mirno spavati s obzirom raspolaže dovoljnim količinama pitke vode, uvjeravaju nas u Istarskom vodovodu Buzet koji djeluje na području 28 gradova i općina te dijelu općine Pićan, a godišnje, uključujući i vodu koju distribuira Vodovodu Pula te Rižanskom 
vodovodu Kopar, prodaje oko 17 milijuna kubika vode. Upravo dobra izdašnost svih izvora garancija je stabilne vodoopskrbe tijekom turističke sezone kada je potrošnja vode četiri puta veća nego u zimskim mjesecima, a na pojedinim dijelovima zapadne obale čak i do deset puta veća.

Radi se na povezivanju svih resursa

- Izdašnost izvora Sveti Ivan trenutno je na 360 litara vode u sekundi, Gradola na 1.600 litara vode u sekundi, a Bulaža 80 litara vode u sekundi s time da se Bulaž trenutno ne koristi za potrebe vodoopskrbe. Najvažnije je međutim da je nivo akumulacije Butoniga na koti od 39,19 metara nad morem što daje garanciju da će turistička sezona što se 
vodoopskrbe tiče proći bez ikakvih poremećaja, optimističan je direktor Istarskog vodovoda Mladen Nežić. Nakon sušne 2012. godine oko 22 milijuna kuna uloženo je u dodatno povezivanje izvora Bulaž sa akumulacijom, odnosno postrojenjem Butoniga. To je, kaže Nežić, strateška investicija koja je dio jednog konačnog rješenja, a radi se o 
povezivanju svih resursa u dolini rijeke Mirne i izvora Sv. Ivan i Bulaža sa akumulacijom Butoniga. 

U prvih pet mjeseci ove godine potrošnja je bila u skladu s planiranim količinama, međutim tijekom sušnog i toplog lipnja povećala se za 40 do 50 posto u odnosu na prošlogodišnji, izuzetno kišovit šesti mjesec. Na pitanje hoće li s obzirom na dobre vremenske i turističke prognoze ljetne vodoopskrbne špice dočekati ranije nego prethodnih godina, Nežić odgovara da je teško prognozirati jer špice se događaju obično tijekom srpnja ili kolovoza i ne ovise samo o broju gostiju već i o vremenskim prilikama.

- Ukoliko se nastave ljetne vrućine, očekujemo da ćemo rekorde u potrošnji postići već u srpnju. Eto, mi smo već sada krajem lipnja dosegnuli potrošnju od 1.200 litara 
vode u sekundi, od čega se najviše, 1.050 litara vode u sekundi troši na području Istarskog vodovoda, a ostalo otpada na Vodovod Pula i Rižanski vodovod Kopar. Naši ljetni maksimumi prijašnjih godina iznosili su 1.400 litara vode u sekundi što znači da se polako već u lipnju približavamo ljetnim špicama potrošnje, kaže Nežić.

Kvaliteta vode je zadovoljavajuća

U sklopu priprema za ljetnu sezonu odrađen je servis i održavanje svih postrojenja 
uređaja za kondicioniranje vode.

- Uzalud mi ulagali u nove kilometre vodoopskrbne mreže ako nam uređaji ne 
zadovoljavaju. Također smo, a tiče se područja južno od Pazina, rekonstruirali dvije crpne stanice upravo zbog povećane potrošnje tijekom ljetnih mjeseci, ističe Nežić. Najveći ljetni potrošač vode je turizam i sve povezano s njime, tako i dva aquaparka. Primjerice jedna Istralandia je potrošač vode na nivou jednog kampa Ladin gaj koji je među najvećim ljetnim potrošačima.

Kontrola kvalitete vode vrši se kontinuirano tijekom cijele godine, zapravo, kaže Nežić, potrebe za uzorkovanjem su čak veće zimi jer je potrošnja puno manja, znači voda duže stoji u cjevovodima prije nego dođe do potrošača. 

- Kvaliteta sirove vode, vode u svim fazama pročišćavanja, kao i vode u distribucijskom sustavu se vrši kontinuirano tijekom cijele godine. Lani smo samo u internom laboratoriju 
Istarskog vodovoda obradili 6.155 uzoraka, plus 1.812 u internom laboratoriju na Butonigi i plus monitornig koji radi Zavod za javno zdravstvo Istarske županije i Državni zavod za javno zdravstvo što je gotovo još 300 uzoraka vode na dodatnih deset lokacija. Kvaliteta vode zadovoljava sve odredbe pravilnika i jako je dobra. Nekakve nesukladnosti koje se pojavljuju u principu su jednokratne i ponovnim uzrokovanjem vode više nisu primjetne. Mogu nastati u slučaju nekakvih puknuća, havarija na sustavu i radi se uglavnom o pojavi mutnoće, kaže Nežić. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)






Podijeli: Facebook Twiter