Započeo je istarski projekt unapređenja mentalnog zdravlja

RAVNATELJICA ZDRAVOG GRADA POREČ NATAŠA BASANIĆ ČUŠ:

Započeo je istarski projekt unapređenja mentalnog zdravlja

0

Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije u suradnji sa Zdravim gradom Poreč započeo je aktivnosti na jednom od svojih prioriteta, a to je briga za mentalno zdravlje djece i mladih te podrška obiteljima.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji mentalno zdravlje je dio našeg općeg zdravlja što znači da bez njega nema niti općeg zdravlja. SZO prognozira da su najveći izazovi 21. stoljeća mentalne bolesti, a posebno depresija. A upravo je to jedan od prioriteta u novom Planu za zdravlje i socijalno blagostanje Istarske županije za razdoblje od 2017. do 2020. U razgovoru s ravnateljicom Zdravog grada Poreč Natašom Basanić Čuš doznajemo da Istrani žive u najrazvijenijoj županiji, vodećoj u Hrvatskoj mreži zdravih županija. Županijski Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb u višegodišnjim ciklusima brine o zdravlju svojih stanovnika i donosi županijske planove za zdravlje. Planovi u svakom ciklusu uključuju rad na odabranim prioritetima koji su važni i specifični za Istrane, a koji proizlaze iz potreba stanovnika i slike zdravlja naše regije. Na putu ostvarivanja ciljeva za zdravlje županija imenuje projektne partnere, koristi regionalne resurse i znanja te stvara veću kvalitetu za život i zdravlje svih istarskih stanovnika, vodeći se misijom "Spajamo ljude, znanja i politike koji za svoje građane žele osigurati zdravlje i socijalno blagostanje".

Depresija će biti druga najčešća dijagnoza

Basanić Čuš ističe da će u periodu 2017. do 2020. resorni županijski odjel osigurati edukaciju kadrova, stručne supervizije za timove istarskih savjetovališta i rad tima stručnjaka koji će utvrditi minimalne standarde za rad održivih savjetovališta Istre. Projekt će za Istru kao koordinator voditi stručni tim Zdravog grada Poreč kao jedno od najspecifičnijih savjetovališta u Hrvatskoj koje svoj rad razvija i unapređuje više od 20 godina, a pred osam godina je zbog iznimnih uspjeha u osnaživanju čitavih obitelji postao ekspertni centar Hrvatske mreže zdravih gradova za zdravlje obitelji.

- Različiti čimbenici utječu na pojavu depresije i mentalnih teškoća. No, stručnjaci iz biomedicinskih oblasti te psihološke znanosti sve češće utvrđuju da je jedan od najvećih rizika za mentalne teškoće (ne)mogućnost prilagodbe na promjene. Ljudski organizam ne može se ni tjelesno ni mentalno prilagoditi promjenama koje se događaju na svim razinama (napredak tehnologije, način života i rada, promjena strukture obitelji, stari ostavljeni da brinu o sebi, medijska ovisnost djece i mladih i drugo). Prema SZO do 2020. depresija će biti druga najčešća dijagnoza, a do 2030. bi mogla postati prva najčešća dijagnoza zapadnog svijeta, što prate kardiovaskularne bolesti koje su danas najčešći uzrok pobola i smrtnosti stanovnika zapadnog svijeta, veli ravnateljica Zdravog grada. Ugroženo je i mentalno zdravlje stanovnika Hrvatske, što potvrđuju brojni pokazatelji.

- Hrvatski zavod za javno zdravstvo već danas izvještava o tome da su u Hrvatskoj najčešće propisani lijekovi antidepresivi, jer oko 20 posto stanovnika boluje od mentalnih bolesti. Od depresije i u Europi i Hrvatskoj najviše pobolijevaju stanovnici dobi od 20 do 60 godina, dakle radno aktivno stanovništvo. U državama u kojima se događaju ratna događanja, prirodne katastrofe, nezaposlenost i drugi jaki stresori mentalno zdravlje stanovnika je u značajno većem riziku. Zato o zdravlju i bolesti čitavih naroda, država, regija zapadne Europe ne promišljaju samo zdravstveni radnici i bliske im struke, nego je zdravlje postalo ekonomska kategorija kojom se bavi sve veći broj ekonomskih analitičara, kaže Basanić Čuš. Zbog čega Istra prepoznaje važnost zaštite mentalnog zdravlja?

Promjene brže nego što ih ljudi mogu pratiti

- Život u Istri je dinamičan, sa svim prednostima modernih naprednih regija ali i s rizicima koji karakteriziraju život 21. stoljeća najrazvijenijih zemalja Zapada. Brze promjene, rizici, stresovi, promjena strukture obitelji, način života i rada zapadne kulture diktiraju tempo u kojemu ljudi imaju ozbiljnih teškoća s prilagodbom. Promjene koje se događaju u svim područjima života (napredak tehnologije, zaposlenost roditelja, sezonalnost rada, teškoće u odgoju djece, osamljeni stariji) brže su nego što ih ljudi mogu pratiti, a ljudski se organizam ne može ni tjelesno ni mentalno prilagoditi, pojasnila je naša sugovornica. Kako je moguće zaštiti mentalno zdravlje?

- U dinamici života koja je vrlo stresna te sama po sebi ugrožava mentalno zdravlje pojedinaca, a ponekad i čitavih obitelji, putovanje u udaljene centre za zaštitu mentalnog zdravlja mogu značajno komplicirati ritam funkcioniranja pojedinaca i obitelji te u potpunosti onemogućiti korištenje usluge zaštite. Tada se, naravno problemi, gomilaju. Stanovnike svih dobnih skupina moguće je zaštiti kvalitetnim, stručnim, dostupnim i održivim programima zaštite mentalnog zdravlja u neposrednom okruženju ili u najbližem centru mjestu stanovanja. Takvi su centri dobro ekipirani savjetovališni centri s educiranim stručnjacima koji imaju znanja i vještine da djeluju i pomažu kod različitih mentalnih teškoća. Upravo takvi centri najveći su izazov Istarske županije u zaštiti mentalnog zdravlja stanovnika, smatra ravnateljica Zdravog grada.

Savjetovalište Zdravog grada Poreč i njegov stručni tim postao je koordinacijski centar Istre za unapređenje rada istarskih savjetovališta. To je ustanova koja ima jedan od najstarijih gradskih psiholoških savjetovališta u državi, koje je s radom počelo 1993., a svih ovih godina rad mu omogućava lokalna zajednica.

- Zdravi grad pruža podršku pojedincima i obiteljima na ranoj razini rizika, radnim organizacijama, menadžerima i socijalno ugroženim stanovnicima, djelatnicima s posebnim uvjetima rada i svima ostalima kojima je potrebno te se tako profilira u centar zaštite mentalnog zdravlja na ranoj razini rizika. Osigurava ranu intervenciju i vrlo često sprječava ozbiljniji razvoja problema. Praksa i djelovanje porečkog psihološkog savjetovališta pokazuje da su zajednice koje su prepoznale značaj podrške mentalnom zdravlju zapravo prepoznale najveći rizik za zdravlje ljudi 21. stoljeća i najbolje su zaštitile svoje stanovnike, pojasnila je Basanić Čuš.

Psihološka savjetovališta su potreba, a ne luksuz

Dodaje da je uloga lokalnih zajednica u zaštiti mentalnog zdravlja važna, jer ljudi su najveća snaga svake zajednice i svaki lokalni/regionalni ulog u ljude i njihovo zdravlje najvažniji je ulog u napredak i razvoj. Samo zdravi stanovnici o kojima se brine vode kvalitetniji život, uspijevaju riješiti osobne i obiteljske teškoće, radno su sposobni i aktivni, motivirani pa u konačnici mogu osiguravati razvoj zajednica. Prema njenim riječima dostupna psihološka savjetovališta za djecu, mlade, odrasle i čitave obitelji danas su potreba, a ne luksuz stanovnika razvijenih regija. Izazovi i stresovi od osobnih do onih izazvanih društvenim, klimatskim i drugim promjenama su veliki, a stručna podrška čovjeka čovjeku nezaobilazan je i vrlo ljekovit put osnaživanja i očuvanja zdravlja.

- Možemo samo zamisliti jednu od uobičajenih priča u savjetovalištu - obitelj u kojoj roditelji rade, imaju dijete s teškoćama, drugo zdravo dijete koje traži svoju pažnju i podršku, kreće u školu treba pomoć i traži svoje vrijeme. Tu su i nonići od kojih jedan zbog bolesti treba cjelodnevnu skrb. Obitelji je potreban program stručne podrške za dijete, za starijeg člana obitelji, a često i za same roditelje koji su zbog životnih okolnosti u stresu, a pritom trebaju raditi i privređivati za obitelj, prolaze najčešće i neki svoj put profesionalnog rasta i afirmacije, možda žele napredovati na poslu i slično. Istraživanja SZO pokazuju da su najzdravije zajednice one koje su razvile socijalnu koheziju (društvenu povezanost, zajedništvo), one koje bezuvjetno brinu o svakom čovjeku, one u kojima niti jedan čovjek u ozbiljnim teškoćama nije sam, koje prepoznaju osjetljive (ranjive) skupine i zadovoljavaju njihove potrebe, one koje ulažu napore i snagu u programe koji osnažuju ljude kao najveću snagu svake zajednice, zaključila je Basanić Čuš. (Tanja KOCIJANČIĆ)