Na svoj 50. rođendan, pulski fotograf i arhitekt Igor Zirojević predstavio se sinoć u prepunoj pulskoj galeriji Makina izborom od 21 fotografije drugog dijela opusa "Pula - grad interval", pod naslovom "Čuvari", a koji na specifičan autorski način interpretira neke od najznačajnijih arhitektonskih ostvarenja u gradu Puli za vrijeme Italije.
- U ovoj novoj seriji napravio sam iskorak u naraciji jer sam u većinu slika utkao neke svoje intimne povijesti i promišljanja, kazao je autor prilikom otvaranja izložbe.
Ovaj ciklus, kako je rekla kustosica i povjesničarka umjetnosti Paola Orlić, bavi se pregledom arhitekture koja nesretno nosi stigmatiziran naslov "fašističke arhitekture", premda su eksterijeri i interijeri koje Zirojević snima, kako je rekla, predivna i ponajbolja arhitektonska ostvarenja iznimno nadahnute generacije arhitekata koji u Puli grade tijekom 20-ih i 30-ih godina: pulsku poštu Angiola Mazzonija, Higijenski zavod Lina Moschenija, kupališta Stoja Enrica Trolisa, 'Casa Balilla' (kasnije 'Dom braće Ribar') Guida Brassa, elektromlin Alberta Turine, autobusni kolodvor Bernardina Fabra i 'Banco D’Italia' (zgrada 'SDK' ) Vicenza Munarija.
Ova Zirojevićeva izložba prethodi objavi drugog dijela monografije, koja će se, kako je sinoć najavljeno, objaviti za mjesec dana. Inače, projekt "Pula - Grad interval" zamišljen je u tri djela, a nakon austrijske i talijanske, treći završni dio bit će posvećen socijalističkoj arhitekturi. Treba podsjetiti da je u prosincu 2014. na pulskom Sajmu knjige promovirana vrijedna i bogato opremljena monografija "Pula - Grad interval" troje autora, pisca Dragana Velikića (koji je i sinoć bio na otvaranju izložbe), Igora Zirojevića i Paole Orlić, kada je, također u Makini, otvorena izložba Zirojevićevih fotografija također u velikom formatu, "Stanari", kojima je autor u sutonu ovjekovječio pulske vile, ali i njihove pojedine stanare i prolaznike. Dok je tada fotografirao oronule vanjštine vila, u novom ciklusu obuhvatio je i interijere.
- Scene na ovim fotografijama su filmične i režirane, sjajno kadrirane, što se vidi i na ovoj fotografiji kapitalnog djela Angiola Mazzonija iz doba Italije, pulske pošte i njenog spiralnog stepeništa, kazala je Paola Orlić, dodavši da Zirojević precizno režira suptilne drame protagonista u zadatom prostoru.
Osim što, primjerice, ispred ulazne fasade pošte, na kojoj značajno nedostaju tri izvorna fascia, objektivom hvata pulskog arhitekta Emila Jurcana, autor u njen glasoviti interijer smješta pravu malu intimnu dramu, proizašlu iz vlastite obiteljske povijesti. Trudna žena pogleda uprtog u pismo (a koju pozicionira u spiralnom vrtlogu nadnaravno lijepog, zagasito Tizijanovski crvenog Mazzonijevog stubišta), njegova je doista trudna rođakinja, također nimalo slučajno pulska arhitektica Tanja Kirac, koju snima s nakanom evokacije slike njihove trudne prabake u trenutku kada prima posljednju kartolinu od svog supruga, jednog od stotine tisuća poginulih muževa zauvijek izgubljenih po europskim ratnim stratištima. Možda više nego u ijednom drugom kadru, naglašava kustosica, autor na najizravniji i najdirljiviji način uspostavlja vezu s arhetipskim slikama duboko čuvanog vlastitog obiteljskog nasljeđa.
Slično se dešava i u fotografiji Munarijeve zgrade Banco D’Italia, današnjeg Zavoda za platni promet, u čijem interijeru autor fotografira svoju majku, smještajući je gotovo sakralno uokvirenu pozadinskom svjetlosnom aurom ulaza u glavnu salu. (Zoran ANGELESKI, snimio Neven LAZAREVIĆ)