PIŠE GORDANA ČALIĆ ŠVERKO
Što je mjerilo uspješnosti?
Sudeći prema novom Zakonu o financiranju jedinica lokalne samouprave čiji je cilj ujednačiti model financiranja, mjerilo uspješnosti je da država teži prosjeku jer je njen veći dio na žalost ispod prosjeka. Nije to tendencija samo aktualne već i prethodnih vlada, neovisno o tome što se kočenjem razvijenih sredina usporava cijeli razvoj. Podrška nerazvijenijima nikako nije upitna međutim ne na način da se koče predvodnici jer će onda svi zastati.
Već iz ovih prvih mjeseci njegove primjene, proizlazi da su najveći dobitnici zakona istočna Slavonija i Dalmatinska zagora, gdje je dohodak stanovništva nizak i gdje su jedinice lokalne samouprave imale niske fiskalne kapacitete i niz objektivnih problema u pružanju javnih usluga, dok su gubitnici neki gradovi iz razvijenijih područja, poput Istre. Među deset gradova u Hrvatskoj koji najviše gube proračunskih sredstva, čak je šest gradova s područja Istarske županije, a Buzet je trenutno na trećem mjestu s 15,86 posto manje poreznih prihoda u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, većinom stoga što se njegova stopa brdsko planinskog područja smanjila te će sada poput ostalih imati 60 umjesto 70,5 posto udjela u porezu na dohodak. Slijede Labin, Rovinj, Novigrad Poreč i Umag.
Svojim prvim komentarima iz "zakinutih" gradova upozorili su da se ovim zakonom penaliziraju sve uspješne jedinice lokalne samouprave koje prvenstveno potiču zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta. Njihovi napori se ne valoriziraju nego dapače zbog toga su još i kažnjene.
No nije samo taj zakon nepovoljan po razvijenije sredine, valja mu pridodati i Zakon o regionalnom razvoju i famozni indeks razvijenosti, a koji se, iako hrvatska umotvorina, sada pokazuje i kao kočnica pri dobivanju sredstava iz pojedinih europskih fondova, kao primjerice iz ruralne mjere 7, odnosno operacije 7.4.1. na kojoj niti jedan od 30 istarskih projekata, pa niti iz Gračišća, Vižinade, Tinjana, Kanfanara, Svetog Petra u Šumi, Žminja, ili Karojbe, nije dobio dovoljan broj bodova. Ispada da na mjerama ruralnog razvoja gradovi i općine iz Istre mogu proći samo u slučaju kada se ne javljaju i ostali. Znači li to da moraju moliti Boga da se drugi ne prijave kako bi uopće došli na red?
Kada se 2013. godine raspravljalo o nacrtu prijedloga Zakona o regionalnom razvoju kojim se namjeravalo uvesti indeks razvijenosti upravo su iz Istre stigla upozorenja tadašnjem ministru Branku Grčiću da treba pripaziti na njegove anomalije pa i iz perspektive pojedinih područja unutrašnje Istre iz koje se radno sposobno stanovništvo iselilo, ostalo je živjeti samo starije, i kojima se pripisuje veći indeks razvijenosti nego što on zapravo stvarno jest, kako ne bi bila zakinuta. No apel je očito upućen na krivu adresu iako bi indeks razvijenosti trebao biti s vremena na vrijeme samo pokazatelj u analizama koji se krajevi razvijaju i koliko, a nikako faktor koji će imati i direktan utjecaj na njihov razvoj.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
