Festival istriotskog govora došao je do svog petog izdanja, a održat će se, kao i prethodnih godina, krajem rujna u Šišanu. Manifestacija će početi u četvrtak, 28. rujna, u 18.30 sati okruglim stolom o zajedničkoj strategiji očuvanja i zaštite istriotskog narječja, gdje će sudjelovati predstavnici zajednice istriotskog lingvističkog područja, predstavnici Istarske županije i Talijanske unije, kao i drugi uvaženi istraživači ovoga narječja. Potom će se iste večeri u 20 sati održati projekcija snimki s prošlih izdanja festivala.
Radionice za djecu
U petak, 29. rujna u Zajednici Talijana Šišan u 10 sati održat će se didaktičko-jezična radionica o istriotskom dijalektu gdje će sudjelovati učenici Talijanske osnovne škole "Bernardo Benussi" Rovinj, Osnovne škole Vodnjan, Područne škole Šišan Talijanske osnovne škole "Giuseppina Martinuzzi", Područne škole Galižana Talijanske osnovne škole "Giuseppina Martinuzzi", Područne škole Bale Talijanske osnovne škole "Bernardo Benussi" te Područni odjel Šišan OŠ "dr. Mate Demarina" Medulin.
U 12.30 sati je prezentacija i izložba radova jezičnih radionica, u 18 sati u Zajednici Talijana Šišan nastupa mješoviti zbor ove zajednice pod vodstvom maestre France Moscarda, a u 18.30 sati predavanje će održati doc. dr. Sandro Cergna. Uslijedit će predstavljanje projekta DERSII, te degustacija tradicionalnih šišanskih slastica.
U subotu, 30. rujna od 17.30 sati održat će se smotra folklora po šišanskim ulicama, te potom kazališne izvedbe i prezentacije, kao i svečana dodjela nagrada pobjednicima književnog i videonatječaja, a manifestacija će završiti zabavnim programom.
Istriotski ili istroromanski jezik, skupina je predmletačkih autohtonih romanskih govora istarskog poluotoka, a čini jezični otok na jugu Istre. Sačuvali su se u samo šest mjesta: Rovinju, Vodnjanu, Balama, Fažani, Galižani i Šišanu, iako su u prošlosti bili rašireniji. Nezaustavljivo izmiču pred istromletačkim, a jako su ugroženi jer su govornici stariji žitelji. No, postoji vrijedna književna produkcija na istriotskom; na rovinjskome su pisali Ligio Zanini i Giusto Curto, na vodnjanskome piše Loredana Bogliun, a na balskome Romina Floris. Postoji i nekoliko rječnika istriotskih govora.
Dr. Barbara Buršić Giudici na jednom od izdanja festivala napomenula je da unatoč venecijanizaciji i jakom utjecaju istromletačkog, istriotski je ipak uspio sačuvati brojne svojstvene značajke: npr. nastavak - o tamo gdje je mletački - e (la lato - mlijeko; la carno - meso; sempro - uvijek; ovu posebnost nalazimo i u starom veronskom), te jedinstven oblik za 1. i 2. lice u budućem vremenu i u kondicionalu (magnare - jest ću, jest ćeš; magnaravi - ja bih jeo, ti bi jeo).
Projekt DERSII
Projekt DERSII koji je nastao u sastavu toga festivala sastoji se u internet-stranici koja je realizirana zahvaljujući tadašnjoj dožupanici Istarske županije Viviani Benussi ujedno i koordinatorici projekta, kao i trudu profesorice Ambrette Medelin iz ZT Rovinja. Naime, zahvaljujući elektronskom pristupu, uskoro će biti moguće imati uvid u sve ono što se tiče istraživačkog rada projekta DERSII u suradnji s profesoricom Zvjezdanom Vrzić iz lingvističkog odjela New York Universityja, te samoga rada svih šest zajednica Talijana u kojima se govori ovim idiomom. Velika je uloga i u tom projektu, kao i u samome začetku festivala Barbare Markulinčić, učiteljice u talijanskoj osnovnoj školi "Giuseppina Martinuzzi", koja je godinama radila i u šišanskoj školi. (V. BEGIĆ)