Dioničari ipak nisu imali dvojbe. Gotovo jednoglasno, odnosno uz manje od tri posto suzdržanih ili glasova protiv, na Izvanrednoj glavnoj skupštini izglasali su dokapitalizaciju i time otvorili put za ulazak investitora koji bi trebali pomoći u pisanju novog poglavlja u već bogatoj knjizi o povijesti pulske brodogradnje.

Odluka o dokapitalizaciji samo je početno slovo tog novog poglavlja, a tko će ga i na koji način nastaviti pisati pitanje je koje bi odgovor moralo dobiti u narednih šest mjeseci. U javnosti su se proteklih dana i mjeseci pojavljivali neki grubi nacrti i obrisi kako bi ta budućnost mogla izgledati, no radi se, kako su poručili i predstavnici sindikata koji djeluju u brodogradilištu, samo o pojedinim mogućnostima o kojima se u vremenu koje je započelo tek treba razmišljati i razgovarati.

Ne odustaju

Premda neki pokušavaju sugerirati suprotno, ali budućnost brodogradnje u Puli nakon programa restrukturiranja, pa i diversifikacije, baš nitko ni u jednom trenutku nije dovodio u pitanje. Doduše nešto drugačije brodogradnje od onu koju danas poznajemo, na nešto manjem prostoru od onog koji Uljanik danas zauzima i s nešto manjim brojem radnika od onog koji brodogradilište danas upošljava. To je cijena promjene, prilagođavanja gospodarskom trenutku i zahtjevima tržišta.

Riječima člana Uprave Uljanika Marinka Brgića Uljanik bi u budućnosti trebao graditi manji broj visokosofisticiranih brodova koji će mu donijeti onoliko kapitala koliko će biti dovoljno da posluje pozitivno. To će smanjiti potrebu za resursima jer će za 3,5 do 4 planirana broda godišnje trebati 3,75 milijuna radnih sati godišnje i oko 3.500 radnika, dakle daleko manji obim proizvodnje nego dosad, ali i manja potreba za prostorom. Uljanik danas koristi isti prostor na kojem je 1989. godine radilo 12 tisuća ljudi, a radi se o 358 tisuća kvadratnih metara kopna i 340 kvadrata mora. Već sada, a još više u budućnosti, za proizvodni program koji se planira bit će dovoljni, tvrde, daleko skromniji prostorni gabariti. Zato je ideja, koja se u ovoj predfazi spominje kao moguća, da brodogradnja, uz uređenje novih opremnih obala, ostane na Otoku dok bi dio Arsenala u budućnosti dobio neku novu namjenu, zasad se spominje kao potencijalna lokacija za zimsku marinu. (Milan PAVLOVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti

• Na Uljanikovom otoku teško ozlijeđen monter
• U Uljaniku potpisan Protokol o najmu broda "Valovine"
• Dalić: Uljanik je upozoren da smanji dugove prema dobavljačima