Knjižnice kao mjesto razmjene znanja i multikulturalno središte

DEBORA RADOLOVIĆ:

Knjižnice kao mjesto razmjene znanja i multikulturalno središte

0
Debora Radolović: Ovaj rad nije mogao nastati bez suradnje s brojnim kolegama

Debora Radolović, ravnateljica Talijanske srednje škole "Dante Alighieri" nedavno je doktorirala na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti temom "Obrazovna uloga školskih knjižnica u školama nacionalnih manjina". Bila je to prigoda da s njom porazgovaramo o ovom doktorskom radu te o njezinom radu u tom smjeru općenito.

Nove pismenosti

Govoriti o ulozi knjižnice u obrazovanju u informacijskom društvu nije moguće bez novih pismenosti za 21. stoljeće a to su: informatička, multikulturalna i informacijska pismenost. Informacijska pismenost je sastavnica znanstvene komunikacije, kao i istraživačkog rada, a cilj je stvoriti informacijsko pismene osobe koje će znati na koji je način znanje organizirano te će naučiti kako učiti.

- Školske knjižnice oduvijek su bile temeljna infrastruktura obrazovanja, a knjižnice u talijanskim školama, odnosno manjinske knjižnice, imaju posebnu ulogu u svemu tome. Svojim fondom knjižnice su uvelike obogatile i unaprijedile obrazovni proces, dakako razvijale su i usluge. Željela sam sagledati školske knjižnice škola talijanske nacionalne manjine, koje imaju i značajnu ulogu u očuvanju kulturnog, lingvističkog i nacionalnog identiteta autohtonih Talijana. Cilj moga istraživanja bio je višestruk, jer je trebalo utvrditi promjene u obrazovnoj ulozi školske knjižnice u multikulturalnoj sredini, posebno ulogu školske knjižnice, a to sam učinila koristeći metodu anketnih upitnika, kazala je Radolović.

U svome radu Radolović objašnjava teorijska i metodološka polazišta, ciljeve i zadatke istraživanja, kao i primjenjivost i znanstveni doprinos u tom složenom procesu.

Nije moglo izostati niti objašnjenje pojma nacionalnih manjina kroz prošlost i danas, kao niti govor o odgoju i obrazovanju manjina na jeziku i pismu kojima se služe. Predstavljena je i povijest talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj, kao i važnost te uloga knjižnica u obrazovanju, a zastupljeno je i poglavlje o knjižnicama nacionalnih manjina.

Knjižnica je predstavljena i kao mjesto za poučavanje pismenosti za novo vrijeme, a tu je govora i o razvoju knjižnice kao temeljne potpore obrazovanju.

Problematika udžbenika

Središnji dio čine i upitnici za školske knjižničare, učenike, učitelje i ravnatelje/psihologe i pedagoge. Nije izostavljena niti problematike udžbenika za škole talijanske nacionalne zajednice, potom pitanje manjinskih nakladničkih kuća te dječjih vrtića na manjinskim jezicima. Navedene su i brojke upisanih učenika kroz godine u talijanskim osnovnim i srednjim školama, vrtićima, kao i etnička struktura stanovništva u Hrvatskoj 1981. i 1991. godine. Budući da talijanske škole u nas, posebice one srednje, nemaju puno učenika, da su neka usmjerenja ugašena zbog nedostatka učenika, knjižnice imaju itekako važnu ulogu u obrazovanju.

- Razumijevanje knjižnica i njihova uloga nekada i danas osvijetlila je suodnos suvremenoga obrazovanja i postojeće ICT paradigme. U obrazovnoj praksi koja se bavi ulogom knjižnica fenomenima proizašlim iz promjenjivog i asimetričnog obrazovnog okruženja, zamjetna je pojava razvoja knjižnica koje djeluju u školama nacionalnih manjina. Knjižnica je uvijek imala ulogu u obrazovanju, a onda i u služenju javnom interesu, pojedinaca i skupina. S promjenama koje je donio internet, knjižnice su na stvaranju uvjeta za izravnije uključivanje u javni prostor napravile veliki iskorak, naglasila je Radolović ističući da je privela rad kraju i uz veliku zaslugu mentorice prof. dr. Jadranke Lasić Lazić, a savjetima su joj pomogle i profesorica-savjetnica Elda Pliško Horvat, školska knjižničarka iz Talijanske srednje škole "Dante Alighieri".

- Zahvalna sam i profesorici Donatelli Lombello sa Sveučilišta iz Padove na inspirativnom predavanju jedne davne godine na Proljetnoj školi školskih knjižničara u Crikvenici, od koje sam u biti dobila i ideju za ovo istraživanje. Kada govorimo o školskim knjižnicama, mislimo na institucije koje su dio škole i pod direktnim su upravljanjem menadžmenta škole. Koliko je dobra neka škola, najčešće se procjenjuje po vrijednosti njezine knjižnice i knjižničara koji stvara program. Škola kao institucija i s njom knjižnica kao temeljni pratitelj uspjela je opstati toliko dugo kroz ljudsku povijest, ali je morala stalno pratiti promjene koje su je mijenjale od prvotne misije u kojoj je imala zadaću organizirati zbirku knjiga, do današnjih zahtjeva za organizacijom informacijskih izvora na raznim medijima, veli Radolović.

Premda školske knjižnice predstavljaju okosnicu gotovo svake obrazovne institucije, a na početku istraživanja informacijskih znanosti, posebice bibliotekarstva kao znanstvene discipline, školske su knjižnice bile promatrane kao dio sustava obrazovanja.

- Organizacija građe za učenje nastavnicima i učenicima i zadovoljavanje informacijskih, kulturnih i obrazovnih potreba čini danas školsku knjižnicu mjesto razmjene znanja, multikulturalnim središtem i ugodnim mjesto za učenje, navodi Debora Radolović.

Ovo znanstveno istraživanje započeto je teorijom te potom se uspoređuje s rješenjima u praksi, a završava ponovno teorijom. Rezultat toga istraživanja veli da knjižnice manjina u školskim ustanovama postoje zahvaljujući trudu i radu djelatnika, a koji nisu uvijek imali lagane uvjete djelovanja, a dio istraživanja bio je usmjeren u cilju točnijeg identificiranja raznih interakcija između obrazovanja i programa koje knjižnica organizira. Teorijski koncept multikulturalnosti utječe ovdje na pristupe u informacijskom opismenjivanju.

Kroz ovaj rad pokazano je da su knjižnice više od mjesta gdje korisnici dolaze posuđivati naslove za lektiru, da je to mjesto susreta kulture, multikulturalnosti i kultura u doticaju, odnosno prožimanju.

- Naravno, ovaj rad nije mogao nastati bez feedbacka, odnosno povratnih informacija rada knjižničara, ravnatelja i drugih djelatnika talijanskih škola, koji su mi pri tome dali puno sugestija i podijelili sa mnom problematiku školskih knjižnica, kazala je Radolović. (Vanesa BEGIĆ)