Žena je ta koja čuva tradiciju bez koje se ne može prenijeti određena kultura

Srednja škola je planirana na zemljištu od 12 tisuća četvornih metara
Srednja škola je planirana na zemljištu od 12 tisuća četvornih metara

Izložba "Žena u Istri i Dalmaciji kroz slike i priče" otvorena je preksinoć u Posjetiteljskom centru Herman Potočnik Noordung Povijesnog i pomorskog muzeja Istre na Kaštelu gdje će se moći razgledati do 15. listopada.

Kulturno nasljeđe

Radi se o izložbi koju je osmislila i priredila Giusy Criscione kao projekt Udruženja istarskih zajednica iz Trsta koje je povjerilo pripremu postava i predstavljanje neprofitnoj Udruzi za kulturnu i društvenu promociju jadranskih civilizacija Carta Adriatica.

Izložba želi složenim ikonografskim i tekstualnim putovanjem između 16. i 20. stoljeća evocirati značajan dio kulturnog nasljeđa zajednica koje su živjele na obalnom dijelu Istre, Kvarneru i u dalmatinskim gradovima s naglaskom na ženski lik – u ovom slučaju osobito snažan i poduzetan – kao paradigmu za malo poznatu povijest, ali koja je anticipirala zahtjeve za individualna prava žena i njihovu ulogu u gospodarstvu i civilnom društvu.

Izložba ističe dragocjenost ženskog doprinosa na jadranskom prostoru dokumentacijom bogatoga ikonografskog i pripovjedačkog korpusa. Osobito je zanimljiva poduzetnost lošinjskih žena, njihova odvažnost i kompetencija dok su zamjenjivale svoje muževe u vođenju obiteljskih i brodarskih tvrtki, kao i djelovanje radnica u riboprerađivačkoj industriji, solanama, nekim danas nestalim profesijama te u vlastitim porodicama. Prikazani su i ženski likovi koji su se istaknuli u književnosti, pedagogiji, umjetnosti, kazalištu i filmu.

Prisutne je pozdravio ravnatelj muzeja Gracijano Kešac koji je rekao da izložba govori o ženi s ovih prostora Primorja, Istre i Dalmacije od običnih radnica u brodogradilištu, solanama itd., pa do filmskih diva kao što je Alida Valli. Kešac se zahvalio i Istarskoj županiji koja im je omogućila financijsku realizaciju izložbe pa je tako preksinoć na otvaranju bila prisutna i zamjenica župana Giuseppina Rajko.

Autorica izložbe Giusy Criscione također se zahvalila zamjenici župana kao i ravnatelju muzeja, koja je rekla da je organizacija ove izložbe u Puli bila komplicirana, ali uspjeli su. Izložba je to koja je realizirana 2005. i prvo je predstavljena u Rimu gdje je bila puno obimnija od ove u Puli čiji je postav je sam po sebi prilično obiman, jer su bili izloženi i originalni predmeti.

- Teško je bilo sastaviti dokumentaciju i zato je trebalo puno vremena zato što je bila jako raspršena po obiteljima i arhivima Italiji, Hrvatskoj i Sloveniji, kazala je Criscione objasnivši da iza ove izložbe stoji dugi istraživački rad.

Izložba je to koja vremenski kreće od kraja 16. stoljeća sve do današnjih dana i podijeljena je u šest sekcija "Žena i more", "Žena i majka", "Poznate žene", "Egzodus", "Žene na poslu" te "Nošnje i običaji". U izvornom postavu bila je još jedna sekcija posvećena portretima.

- Cilj nam je bio staviti u fokus različite uloge žena radi čega s jedne strane imamo dominantnu figuru Svete Fume iz Rovinja koja nadgleda cijeli grad, a onda i majke, radnice od kojih su se neke bavile poslovima koji više ne postoje. Posebna pažnja dana je i tržnicama kao mjestima susreta, kaže autorica izložbe koju prate i neke priče, anegdote, legende.

Specifičan lik

Na izložbi je predstavljen lik žene koji je specifičan za period za koji se prikazuje i prikazan je autoritativno, nadmoćno, ali ne iz taštine ili prepotencije nego iz potrebe, jer su muževi, očevi i muški članovi obitelji uglavnom bili na moru, bilo na brodovima kao pomorci ili kao ribari ili kada bi otišli na duže vremena, npr. u vojsku. S druge strane upravo sekcija posvećena poznatim ženama pokazuje kako su iz tog ambijenta ponikle žene koje su imale što za reći, bilo da su se bavile pisanjem ili drugim djelatnostima za razliku od žena koje su živjele u unutrašnjosti i bile puno ovisnije o muškarcima. "Žena je ta koja čuva tradiciju bez koje se ne može prenijeti određena kultura, a žene koje su proživjele egzodus i pokušale pod svaku cijenu sačuvati tu kulturu i pokušale je prenijeti novim generacijama i to je jako važno", ističe Criscione.

Uz nju izložbu je otvorila i Licia Giadrossi Gloria iz Udruženja istarskih zajednica iz Trsta, a zadužena je za područje Malog Lošinja te dolazi iz obitelji esula koji su 1946. otišli s Malog Lošinja o čemu je detaljnije prekjučer ispričala. (Mladen RADIĆ)



Podijeli: Facebook Twiter