PIŠE: VANESA BEGIĆ
(Ne)zdravi život
Veseli, rumeni obrazi, kao u pastirice Heidi, razigrane djece koja odmah nakon škole trče vani, igraju se, zabavljaju, prljaju i nikako da dođu kući, a kada dođu budu oguljenih koljena i blatnjava, očito pripadaju nekom prošlom vremenu. Prošlom stoljeću. Ne samo metaforički, nego i uistinu.
Nekada su se roditelji ljutili što su djeca bila stalno vani, prašnjava i prljava, a sada mnogi vele da bi bili sretniji da su djeca šporka vani, negoli cijelo vrijeme ispred kompjutera, pametnih telefona, tableta…
Poražavajući podaci o (ne)kretanju djece, pretilosti kod najmlađih, dijabetesu, hipertenziji, dioptriji već kod djece rane dobi te o nizu drugih tegoba vezanih uz nezdrav način i stil života ukazuju na postojanje velikog problema, koji nije prisutan samo u nas, nego i u cijelom svijetu. Nedavno je obilježen Svjetski dan zdravlja, upriličene su manifestacije "Hodit za zdravi bit" te niz drugih akcija za populariziranje hodanja, gibanja, zdravog stila života i prehrane. Svakako su to hvalevrijedne akcije, koje su, istina, sve češće, a i u školama se provode programi pripremanja zdravih obroka uz savjete djeci kako da se hrane zdravo, kako da grickalice zamijene nečim hranjivim i zdravim.
No, koliko se to primjenjuje u svakodnevnom životu, tijekom svih 365 dana u godini? Statistike pokazuju da je cjelokupna nacija sve deblja i deblja, i to u svim dobnim uzrastima, te da je velika većina bolesti vezana uz nezdravi način života. Tada se postavlja pitanje kako smanjiti tu navalu nezdravog života, kako pokrenuti zdrav život u svakodnevici, a ne samo prigodno. Istina, s današnjim tempom i stilom života to i nije uvijek lako, ali ne i nemoguće.
Topliji, proljetni dani mogu doprinijeti manjem korištenju automobila, ali i uvođenju sve više zdravih namirnica u svakodnevne obroke. A što je u biti zdravo - na to je pitanje jako teško odgovoriti. Nedavno predavanje stručnjakinje Anite Šupe u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula preokrenulo je vrijednosti na relaciji nezdravo VS zdravo. Najprije su eksperti govorili da treba izbjegavati masnoće, potom jaja, pa mlijeko, meso, i jesti puno voća i povrća. Godinama su nas učili da masti ubijaju više od promaje, a sada je ova stručnjakinja navela da su zdravije od nekih "zdravih" namirnica. Da su se tako hranili naši stari koji su bili puno zdraviji. Doduše, živjelo se nešto kraće. Ali zdravije.
Možda se ponekad od šume ne vidi stablo. Odlazi se na sve manifestacije, više prigodno nego drugo, a ono što nam je nadohvat ruke se izbjegava, ili se ne čini u dovoljnoj mjeri. Ići pješke radit i lijepo ujutro prošetat ili pak vratit se s posla pješke, naravno, ako postoji mogućnost. Ili djeca da se djeca vrate pješke iz škole. Da roditelji prilikom šetnje više gledaju prirodu nego mobitele. Da se stvarno hodi za zdravi biti. Svakodnevno, ne prigodno. Uz pokoju grickalicu manje. I ne treba sa svake šetnje napravit selfić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
