U ISTARSKOJ INDUSTRIJI NEDOSTAJE KVALIFICIRANI KADAR

Tvrtke teško pronalaze inženjere i programere, a radnike šalju u inozemstvo na obuku


Hrvatska je europski rekorder kad je riječ o udjelu turizma u BDP-u: s visokih 18 posto višestruko nadmašuje europske države gdje se taj udio vrti oko nekoliko postotnih poena. Istra je perjanica hrvatskog turizma, s trećinskim udjelom i 27,5 milijuna lani ostvarenih noćenja. Dobro je da turizam ostvaruje veliku zaradu, to nitko ne spori, no pitanje je kakva je situacija u ostalim djelatnostima, kad turizmu ide tako dobro. Studenti ekonomije već na prvoj godini studija uče da se nacionalno gospodarstvo ne može bazirati na sezonskoj, radno intenzivnoj djelatnosti, na koju uvelike utječu geopolitički uvjeti, prirodne katastrofe i trendovi. Dovoljna je, naime, bomba ili havarija tankera u Jadranskom moru pa da jedan od stupova nacionalne ekonomije ode k vragu.

Koje su, dakle, gospodarske perspektive mimo turizma? Naime, dok turizam s jedne strane raste, istodobno smo svjedoci svakodnevnog urušavanja industrije u cijeloj Hrvatskoj. U središtu Pule, nadomak pulske Rive, prije četrdesetak godina radilo je pet fabrika. Propale su sve - tvornica obuće Astra, Tiskara, pilana i Arena trikotaža - izuzev brodogradilišta Uljanik. Pitanje je vremena hoće li se i ono samo suziti ili će se ipak, mic po mic, realizirati vizija Ivana Jakovčića o njegovu preseljenju, odnosno trajnom nestanku iz pulskog zaljeva, kako bi se prepustilo mjesto luksuznom turizmu. Koja je to industrija koja se razvija i može razvijati na Poluotoku i zapošljavati kvalificiran kadar?

Dobar omjer

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz Istarske županije u 2016. godini iznosio je 5,1 milijarda kuna, od čega na prerađivačku industriju, u sklopu koje djeluje i brodogradnja, otpada 4,3 milijarde, odnosno 84,6 posto. Posljednji pak podaci HGK-Županijske komore Pula kazuju da je u Istri preklani poslovalo 910 tvrtki s 12.309 radnika u prerađivačkoj industriji. Među njima je 49 tvrtki s 2.363 zaposlena koje se bave gradnjom brodova i čamaca.

Jasna Jaklin Majetić, predsjednica Županijske gospodarske komore, veli da istarske tvrtke u proizvođačkoj industriji kontinuirano iskazuju potrebu za radnom snagom. Iako je ponekad nedostatak radne snage ograničavajući faktor razvoja, smatra da u proizvodnim djelatnostima ima prostora za dodatno zapošljavanje.

Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednica Uprave pulske Tehnomont grupe, nije mogla govoriti o konkretnim mogućnostima zapošljavanja u istarskoj industriji budući da, objašnjava, HUP ne raspolaže statističkim podacima o pojedinoj tvrtki.

- Ne možemo živjeti samo od turizma, poželjno je da imamo još bolje rezultate u toj branši, ali ona ne bi smjela imati tako velik udio u BDP-u. Trebamo razvijati sve druge industrijske grane da bismo imali kontinuitet, a ne oscilacije, kako ne bismo ovisili o događajima u okruženju i o vremenskim prilikama. Turizam je sigurno dobrodošao, ali uz njega treba razvijati i drugo. Istra je bila poznata po tome što joj na prvom mjestu nije bio turizam, a u ukupnom turizmu Hrvatske bila je prva, tako da je bio vrlo dobar omjer svih ostalih industrija. Uljanik je tu zauzimao značajan udio i bilo bi dobro da opstane, smatra Deranja. Na pitanje koju industriju treba razvijati u Istri i postoji li uopće kvalificirana radna snaga koja bi je pratila, odgovara da kvalificiranih radnika općenito nedostaje. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom