Matematika postoji i u lingvistici

AKADEMIK STJEPAN DAMJANOVIĆ GOST DORUČKA S AUTOROM

Matematika postoji i u lingvistici

0
Akademik Stjepan Damjanović i Aljoša Pužar (Saša BESTULIĆ)

Akademik Stjepan Damjanović u svome gostovanju na Doručku s autorom uz Aljošu Pužara govorio je o raznim temama, a one jezikoslovne su bile središte njegova predstavljanja. Prisjetio se svoga djetinjstva u Slavoniji, svećenikove velike biblioteke, te kako je volio čitati, a nakon srednje škole upisao je Filozofski fakultet u Zagrebu gdje je diplomirao ruski jezik te južnoslavenske jezike i književnost.

Iako su svi mislili da će upisati matematiku, upisao je jezik, no matematika mu je i dalje ostala velika ljubav, jer upravo ta akribija, te preciznost, je važna i u lingvistici.

- I u lingvistici je potrebna preciznost, jezik je nešto sustavno, nešto živo, a meni su oduvijek jezici te jezikoslovni kolegiji bili vrlo zanimljivi, kazao je Damjanović ističući da se okušao kao pjesnik, ali da je objavio desetak loših pjesama.

Govorio je i o svojoj ljubavi prema jezikoslovlju te radu sa studentima, te prisjetio se kako mu je staroslavenski predavao profesor Hercigonja, objašnjavajući da staroslavenski nije isto što i proslavenski, jer je staroslavenski prvi književni slavenski jezik, kreiran na osnovi makedonskog govora iz okolice Soluna u 9. stoljeću.

Bilo je govora i o ćirilici te o glagoljici, gdje je istaknuo da glagoljica nije rezultat dugog povijesnog procesa, nego je djelo čovjeka, nju je čovjek izumio, Ćiril, bizantski redovnik iz Soluna, iako je Damjanović rekao da se ćirilica veže uz Ćirila.

- U srednjem vijeku, kada se neka kultura predstavljala svijetu, predstavljala se novim pismom, rekao je osvrćući se potom na Bašćansku ploču, općeslavenski jezik, težinu književnog jezika, pitanje imaju li jezici koji su temeljeni na štokavštini isti temelj, zatim o standardizaciji jezika…

U svome osvrtu na neologizme, kazao je da nije purist, da poštuje tuđa mišljenja, ali da mu idu na živce oni koji uvijek naglašavaju "mi tako ne kažemo, iako se neke stvari tako govore već stoljećima".

- Smeta mi i forsiranje engleskog. Da se razumijemo, jezici su vrlo važni, i važno je da djeca nauče što više stranih jezika, treba učiti jezike, ali kada se jedan dio Zagreba pretvori u napise bez ijednog hrvatskog slova, to nije u redu. Svaka čast svim jezicima, neka se uče, ali uz hrvatski jezik. Ponekad se neke stvari pretjeruju, naglasio je.

Bilo je dakako govora i o Matici hrvatskoj, čiji je Damjanović predsjednik, a kazao je da ja ona utemeljena zbog nacionalnog identiteta, Matica je stvorena da gradi identitet.

Na Pužarovo pitanje je li je optimist, kazao je da je umjeren optimist, te da "ne treba stalno oko sebe širiti crnilo, te ovaj političar ne valja, onaj, onaj susjed tamo ništa ne valja, prečesto nekom problemu dajemo važnost koju nema", kazao je ističući da mu je najljepša stvar koju je čuo od njegovih studenata bilo kada mu je jedna studentica rekla da je učinio puno više za njih nego oni sami.

Druženje s ovim autorom završeno je uz njegovu misao "poštujmo drugoga, svoje volimo". (V. BEGIĆ)