PIŠE DUŠKA PALIBRK

Od koje bolesti umrijeti?


Bolnice na rubnim dijelovima zemlje rapidno brzo ostaju bez medicinskog kadra, liječnika, sestara, laboranata… Pulska Opća bolnica nije u tome nikakva iznimka. Za manjak liječnika u čitavoj Hrvatskoj zna se već poduže. A svi se i dalje čude što se to događa. Pet je godina od ulaska u Europsku uniju, ali i prije toga gledali smo kako doktori hrle na Zapad iz drugih zemalja kojima su prije nas otvorili vrata europskog tržišta rada. Prošlo je otad i desetljeće, sustavne mjere su izostale i sada je vrag odnio šalu. Javno zdravstvo održava se na entuzijazmu pojedinaca i svakodnevnim improvizacijama na terenu, biranjem između dva zla, kako kaže ravnateljica pulske bolnice. Zadnji je primjer kadrovsko spašavanje hitnog bolničkog prijema nauštrb rada operacijskih sala i ambulanti. Od koje bolesti umrijeti?

Služba hitne pomoći, kao i primarna zdravstvena zaštita gotovo da su jedini "kao reformirani" dijelovi javnog zdravstvenog sustava čime je nadležno ministarstvo i pokrenulo lavinu problema. Molim te, nemoj mi pomagati, rekao bi narod. Jer, sustav podrazumijeva sustavno rukovođenje i planiranje, osiguravanje svih preduvjeta za funkcioniranje sustava, od prostornih do kadrovskih. E, kad je ovo potonje u pitanju, Ministarstvo zdravstva/zdravlja/kakogodsezvalo, jednako kao i drugi dijelovi izvršne vlasti u slučaju općeg demografskog pražnjenja zemlje, nemaju spremne odgovore. Ne navješćuju ni da ih spremaju. Danas još manje nego jučer. Iako Liječnička komora opetovano upozorava na odljev liječnika i neriješena statusna pitanja, Ministarstvo i Kolektivni ugovor za zaposlene u zdravstvu donosi bez sindikalnih predstavnika liječnika. Ministar Kujundžić na pitanje novinara da komentira probleme pulske bolnice kaže, otprilike, da manjak liječnika pogađa cijeli svijet, ali da je siguran da će se kolege u Puli snaći i iznaći rješenje problema. Čijeg problema? Pulske bolnice ili države koja svojim građanima jamči pravo na zdravstvenu skrb.

Država je i većinski, 75-postotni financijer izgradnje nove pulske bolnice čije su gradilište otvorili dvije godine nakon otvaranja europskih granica za naše radnike. Za najvažniju i najveću javnu investiciju u Istri iz nadležnog ministarstva vole reći da je, zajedno s novim riječkim KBC-om, kapitalni projekt hrvatskog zdravstva. Za nj smo se i dobrano kreditno zadužili. I dovde ništa nije upitno jer nova pulska bolnica nema alternative. Upitno je, međutim, kakav je to sustav koji gradi i suvremeno oprema nove operacijske sale, dnevne bolnice, ambulante i odjele, a nema plana za njihovo kadrovsko popunjavanje. A znamo što slijedi kući koja se gradi od krova. Urušavanje. Sustavno.

Svi to vidimo, svjedočimo iz dana u dan urušavanju sustava javnog zdravstva, između ostalih. Samo car još ne shvaća da je gol. I dalje domaćim doktorima, i ovo malo njih što nam je ostalo, ograničava prekovremeni rad i reže primanja; naplaćuje odštete, a ne plaća edukacije; ne nagrađuje najbolje, već ih šalje u mirovinu. Nije dobar za svoje pa neće ni za druge. Tako stranim doktorima kojima smo i mi Zapad i dalje sustavno otežavamo nostrifikaciju diploma dok aktualni ministar Kujundžić nevino sliježe ramenima javno izjavljujući da i javna zdravstva u bogatim zapadnim zemljama počivaju na uvoznoj radnoj snazi. Još manje od svih svojih prethodnika, a velika je konkurencija, najmanje je do sada učinio za sustav na čijem je čelu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom