Stajaćim ovacijama nagradila je sinoć publika u koncertnoj sali hotela Park Plaza Histria istaknutog francuskog pijanista i skladatelja filmske glazbe Jean Michel Bernarda koji je besplatni koncert održao u sklopu Međunarodnog festivala filmske glazbe i zvuka. Za koncert se tražila stolica više pa je organizator donio dodatne sjedalice za dvjestotinjak posjetitelja koje nisu obeshrabrili ni munje nad Pulom koje su pratili prvo vjetar a onda i kiša.
Publika je bila spremna da dobije najbolje a na visini je očekivano bio iznimno raspoloženi Bernard kojem se u nekoliko skladbi za mikrofonom pridružila i supruga Kimiko.
- Dobri večer, dobro došli, pročitao je Bernard s kartice na hrvatskom da bi smjesta obećao da će iduće godine hrvatski naučiti bolje. Kroz dvadesetak točaka i očekivani bis publici je uglavnom izveo filmsku glazbu drugih autora uz ponešto autorske, mijenjajući stilove i raspoloženja, idući od komedija do drama, od popa do jazza i klasike, od Mancinija do Chopina. Svaku skladbu je najavio i ukratko ispričao zašto ju je odabrao za koncert na kojem se nije trudio pošto-poto proći neka opća mjesta nego je krenuo nekim možda manje poznatim stazama. Pripremio je tako nešto za izbirljive glazbene ali i filmske sladokusce pa se primjerice na repertoaru našla skladba velikog Ennija Morriconea iz manje poznatog filma "Fifth day of peace" iz 1970., u nas prevedenog kao "Tri sata do pobjede". Izveo je nekoliko skladbi koje je napisao za filmove njegovog prijatelja Michela Gondryja poput "La Science des reves" ili "Ljudska priroda" za koju je Bernard na Gondryjevo insistiranje angažirao suprugu Kimiko koja je preksinoć pokazala kako to zvuči uživo izvevši pjesmu "Here with you".
Daleko od toga da publika nije mogla uživati u klasicima kao što su "Pink panther" ili "Schindlerova lista", koje nije trebalo posebno predstavljati, dok je posebnu počast odao svom idolu i prijatelju Lalu Schifrinu. Iako je Schifrin najpoznatiji po slavnoj temi iz filmske i televizijske franšize "Nemoguća misija" Bernard je priznao da mu je najdraža tema iz TV serije "Mannix" te ju je sinoć izveo. Ipak, nije želio ili pak nije mogao ne završiti a da ne odsvira "Theme from Mission: Impossible" na oduševljenje publike u sali. Kimiko mu se opet pridružila u izvedbi još jednog pop klasika filmske glazbe a to je bio "Moon river" Henryja Mancinija iz "Doručka kod Tiffanyja" dok je tema iz filma "Forrest Gump" malo prošarana hitovima Beatlesa, Deep Purplea i Rolling Stonesa. Nije Bernard skrivao svoje filmsko-glazbene preference pa je tako priznao da bi glazbu Ryuichija Sakamotoa iz filma "Sretan Božić, mister Lawrence" mogao izvoditi cijelu večer, što se pogotovo vidjelo u njegovoj iznimno nadahnutoj izvedbi.
Prisjetio se Bernard i legendarnog Raya Charlesa s kojim je imao prilike raditi tijekom svoje bogate karijere, a preksinoć je pokazao koliko je iskusan i vješt izvođač ali i zabavljač spreman na šalu kao kada je slavnu Scorseseovu dramu "Taksist" nazvao smiješnom komedijom. Odličan prijem publike koja je svaku izvedbu ispratila aplauzom te zadovoljstvo organizacijom festivala nagnalo ga je da se odmah najavi i za iduću godinu, a koliko je bio opušten govori i činjenica da su se nakon koncerta on i supruga nastavili ležerno družiti u foajeu sale.
Koncert je otvorio umjetnički direktor festivala i skladatelj Ozren K. Glaser koji je za klavirom izveo jednu skladbu, a nakon koncerta zahvalio se Bernardu, publici i svima koji su podržali festival.
Glaser: Veselim se idućim izdanjima festivala u Puli
Ovo je bilo već peto izdanje festivala, prvo koje se održalo u Puli, nakon što se prije održavalo u Rovinju.
- Imali smo jako puno svjetski poznatih gostiju pa sam jako zadovoljan odazivom i kvalitetom predavanja i panela. Jako se veselim idućoj godini i svakoj koja će biti poslije toga u Puli, izjavio je umjetnički direktor festivala Ozren K. Glaser. Sudionici su mahom ljudi iz svijeta filmske glazbe, zvuka i produkcije iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Srbije itd.
Kao temu o kojoj se najviše diskutiralo Glaser ističe budućnost filmske glazbe, odnosno koji su mogući smjerovi i putovi kojima filmska glazba ide.
- Znamo da je jako velika ekspanzija i porast tehnologije radi koje zbog koje se lome koplja koliko je tehnologija ustvari otegotna okolnost u kreativnosti, kaže Glaser i dodaje da nisu došli do nikakvog zaključka jer se ne može predvidjeti budućnost. Neki su optimistični, a neki pesimistični u smislu da će tehnologija pojesti sve te nestati one iskonske ljudske kreativnosti. "Osobno sam više na strani optimista i mislim kako će uvijek postojati pojedinci koji će se znati izraziti iskonski i kreativno", kaže on. (Mladen RADIĆ, snimio Neven LAZAREVIĆ)