Projekt Archaeolim - arheološka istraživanja kasnog pleistocena i ranog holocena na prostoru Limskog kanala predstavljen je jučer u Galeriji C8 Arheološkog muzeja Istre.

Kako je rekao ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, riječ je o projektu suradnje s Arheološkim muzejom iz Zagreba, a sudjelovao je čitav niz istraživača i suradnika iz raznih fakulteta, muzeja i ustanova iz Hrvatske i inozemstva. Projekt je trajao od lipnja 2014. do srpnja 2017. godine.

Klimatski raznoliko

- Projekt se bavi vrlo zanimljivim povijesnim razdobljem. Razdoblje kasnog pleistocena je geološko razdoblje koje započinje prije otprilike 126 000 te traje do otprilike 11 700 godina prije sadašnjosti te vrlo je dinamično i klimatski raznoliko, kazao je Komšo.

O ovom projektu i suradnji govorili su i Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja Zagreb te Ivor Janković, glavni istraživač.

Početkom holocena globalno se zatopljenje nastavlja, klima postaje slična današnjoj i dolazi do naglog širenja šuma. Love se podjednako veliki i mali sisavci, a skupljaju se i morski i kopneni mekušci. Autori izložbe naglašavaju da su posebno brojni ostaci kopnenih puževa, koji su odličan pokazatelj mezolitičkog razdoblja na području Sredozemlja.

- Brojni ukrasi od probušenih morskih i slatkovodnih puževa, a manja uporaba zuba jelena govori o promjenama u ukrašavanju u odnosu na proteklo razdoblje. Iako je nakit životinjskog podrijetla i dalje prisutan, što je nastavak paleolitičke animističke tradicije, on više nije dominantan vid ukrašavanja, nego prelazi u drugi plan, što upućuje i na smanjenu ulogu lova tijekom mezolitika. Velika učestalost morskog materijala među nalazima vjerojatno upućuje na promjene u organizaciji života mezolitičkih lovaca-sakupljača uslijed prilagodbi novim klimatskim uvjetima. Nalazi bušenih puževa daleko u kontinentalnoj Europi, od kojih barem dio dolazi s područja Jadrana, govori o živoj razmjeni među mezolitičkim populacijama. Ostaci kulta još su uvijek rijetki, no rasuti ostaci ljudi u istarskim pećinama upućuju na štovanje pokojnika, veli Ivor Janković.

Komšo je naglasio da je područje Istre izuzetno arheološki bogato ostacima iz različitih razdoblja ljudske prošlosti.

Važna istraživanja

- Područje Limskog kanala istraživali su, od početka 20. stoljeća, već spomenuti Carlo Marchesetti i Anton Gnirs. Marchesetti istražuje Romualdovu pećinu iz koje spominje nalaze keramike. Gnirs tijekom 1904. godine istražuje nekoliko pećina i pripećaka smještenih u Limskoj Dragi u blizini Sv. Mihovila i Sv. Martina i tom prigodom u njima bilježi "tragove neolitičkih ljudi". Kasnija arheološka istraživanja pećinskih lokaliteta Limskog kanala potvrdila su prisustvo ljudskih skupina na ovome području još od nalaza kasnog pleistocena, ističe Komšo.

Tijekom istraživanja u Romualdovoj pećini provedenih u sklopu projekta Archaeolim, u gornjim slojevima sonde tri pronađeni su i ljudski kosturni ostaci. U istim je stratigrafskim jedinicama pronađena i brončanodobna te keramika iz ranog željeznog doba. Tu je pronađeno sveukupno 1.186 fragmenata keramike, a najveći broj ulomaka bio je srednje fakture uz manji broj izuzetno finih ili izuzetno grubih ulomaka, a boja keramike varirala je između svijetlosmeđih, tamnosmeđih i crnih tonova.

Izložba u Galeriji C8 može se pogledati do kraja veljače od 9 do 21 sat. (Vanesa BEGIĆ)

Povezane vijesti

• Posebne veze prapovijesnih zajednica
• Nezaobilazni bljeskovi i svjedočanstvo o prošlosti Istre
• "Tržnica trbuh grada" u galeriji C8