TOPLI SIJEČANJ I OŠTRA VELJAČA PRESUDILI OMILJENOM UKRASU VRTOVA

Umjesto da bujaju u divnom cvatu, oleandri se bore za život


Na mnogim mjestima diljem Pule i okolice buja zelenilo i cvjetaju cvjetnice, a njihovi mirisi i boje privlače brojne poglede. Nažalost, istovremeno se na brojnim javnim površinama i u privatnim vrtovima događa nešto neobično s omiljenim zimzelenim grmom koji krasi mnoge primorske gradove svojim bogatim cvatom nježnih ili jarkih boja. Riječ je, naravno, o oleandrima koji su se gotovo posvuda preko noći sasušili umjesto da cvjetaju, te su ih ili privatni vlasnici ili djelatnici Pula Herculanee posjekli.

Grmovi nisu bolesni

Građani se s razlogom pitaju radi li se o kakvoj bolesti biljaka, hoće li se ona proširiti i na druge biljke, hoće li se oleandri uspjeti oporaviti i što im je činiti. Stoga smo ova i druga pitanja uputili djelatnicima Hortikulture u komunalnom poduzeću Pula Herculanea.

Njihovi stručnjaci kažu da su pulski grmovi oleandra pretrpjeli fiziološki šok nakon iznimno hladnog vala u veljači ove godine, koji je uslijedio nakon blagog početka zime. Naime, do tada relativno topla zima s iznimno puno vlage uzrokovala je da su oleandri bili već u fazi pred vegetaciju.

- Iznenadnim dolaskom hladnog vala, kojeg dobro pamtimo i po snježnim padalinama, biljke nisu imale vremena postepeno ponovo ući u fazu mirovanja, već su reagirale fiziološkim šokom koji se manifestira prvo žućenjem, a potom posmeđenjem i otpadanjem suhog, odnosno smrznutog lišća. Dakle, ne radi se o bolesti, već o čistoj fiziologiji. To, međutim, ne znači da na pojedinim primjercima ne možemo u potpunosti isključiti pojavu neke bolesti i štetnika, pogotovo posljedično, jer oni najradije napadaju već oslabjeli organizam, ali to nije bio primarni uzrok sušenja oleandara. Također je primijećeno da su najviše nastradali mladi ili tek posađeni oleandri koji nemaju još izraženu otpornost ili oni koji su posađeni na mrazištima ili izloženi buri, dok su oni u zavjetrini prošli bez ili s vrlo malim posljedicama, kažu iz Herculanee.

Dodaju da su takve reakcije biljaka uobičajene za iznenadne i niske temperature u kombinaciji s hladnim vjetrom posebno u i pred proljeće kada se biljke već pomalo bude iz zimskog sna. Stoga ovo nije prvi, a nažalost ni zadnji slučaj stradavanja biljaka uzrokovanog niskim temperaturama. Ovaj put su to bili oleandri, prije deset godina borovi, a prije 15 godina palme.

Nužno orezivanje

Ovakve nagle, pa i drastične promjene vremena posljedica su klimatskih promjena, a osjećaju ih svi živi organizmi, pa tako i biljke. Neuobičajeno toplo vrijeme, prisjetimo se, zadržalo se oko Nove godine više od mjesec dana, a i prije tog perioda nije bilo naročito hladno. U siječnju su temperature zraka bile primjerenije proljeću nego zimi, a zbog toga je izostao snijeg čak i na Zavižanu na Velebitu na 1596 metara nad morem. Iako nije bilo tradicionalnih zimskih minusa, nije bilo niti previše sunčanih dana, jer je prevladavalo obilje vlage, magle i sumaglice, a tek povremeno i slabe kiše.

Zbog tople zime i vlage, već tada su se počeli pojavljivati i prvi proljetni cvjetovi, procvjetale su bile i neke vrste voćaka, a pojavile su se i prve šparoge. Naravno, svi su se zbog toga pribojavali mogućih naglih temperaturnih oscilacija, odnosno jačih zahlađenja koja su potom i uslijedila tijekom veljače. Sve su to razlozi zbog kojih je sada potrebno sanirati posljedice, u ovom slučaju na oleandrima.

- Biljke zahvaćene ovom pojavom treba orezati na panj ili čep, dakle 10 do 20 centimetara od tla, ovisno o starosti i veličini grma. Biljke zatim treba okopati i prihraniti kako bi im se podigla otpornost i izbjegao eventualni daljnji napad bolesti i štetnika. Već ovoga ljeta tako orezani oleandri će se pomladiti, ali nažalost, neće cvjetati jer oleandar cvjeta na prošlogodišnjim granama. Dakle, ne prijeti daljnje širenje pojave jer je prošla opasnost od niskih temperatura što ne znači da se neće ponoviti dogodine, kažu nam hortikulturni djelatnici.

Stoga preporučuju da bi bilo uputno pred zimu oleandre u posudama preseliti na neko toplije mjesto, na južnu ili zapadnu stranu, a one posađene u tlu trebalo bi zaštititi zamatanjem u agril foliju ili slično radi prevencije protiv smrzavanja. (Patricija SOFTIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom