Reinterpretacija mikrokulture industrijske proizvodnje kroz tekst i dizajn

PREDSTAVLJENI REZULTATI RADIONICE "PARADOKS FIKCIJE"

Reinterpretacija mikrokulture industrijske proizvodnje kroz tekst i dizajn

0

Javna prezentacija rezultata besplatne radionice istraživanja kroz tekst i dizajn "Paradoks fikcije: bilješke o mjestima industrijske proizvodnje" održana je u Srpskom kulturnom centru Istre. Organizator radionice je MP3 platforma u suradnji s kolektivom OAZA iz Zagreba i udrugom Zvona i Nari iz Ližnjana.

O kulturno-industrijskoj baštini

Radionica se bavila istraživanjem i reinterpretacijom mikrokulture industrijske proizvodnje kroz tekst i dizajn. Cilj je bio preispitivanje i poticanje dijaloga o određenim zanimljivostima kulturne industrijske baštine i njihovim širim društvenim implikacijama. Na koji način socio-kulturalni te ekonomsko-politički okviri utječu na strukturu mjesta? Kako individualno iskustvo mjesta stvara nova značenja i namjene tog istog mjesta? Kako revalorizirati postojeću percepciju industrijske kulturne baštine i njenog očuvanja alatima dizajna?, neka su od pitanja na osnovu kojih su polaznici izgradili vlastite priče.

Mentorice iz kolektiva OAZA Ivana Borovnjak i Maja Kolar su pohvalile rad 12 polaznika, praktičara dizajna vizualne komunikacije, produkt dizajna i etnologije.

- Fokus ovogodišnje radionice bio je na istraživanju kroz dizajn o mjestima industrijske proizvodnje kojih u Istri ima napretek. Teme koje su se iskristalizirale kroz analizu su omogućile polaznicima da neke stvari sagledaju na novi način. Naša je ideja bila istraživačku metodologiju upotrijebiti u dizajnerskoj praksi te uvesti polaznike u nove načine primjene tih znanja, kazale su mentorice te se zahvalile na pomoći i Ognjenu Rađenu.  

Baština i suvremenost

Svaka je grupa polaznika koristila različite medije kojima se služe u svakidašnjoj praksi za prepričavanje problema i promišljanja detektiranima na samim lokacijama. Posjetili su elektromlin, bili upućeni u zbivanja u Uljaniku, no svi radovi se zapravo tiču najzanimljivije lokacije koja se svidjela svima, a to je bivši rudnik Raša.

Prva grupa koju čine Dina Bartolić, Andrea Galić, Dorotea Kutleša i Paula Šantić stvorila je rad "Kovarhiv – Rudnik informacija" – suvremeni rudarski alat za pretraživanje informacija, ekstrakciju i proizvodnju znanja i alternativnog arhiviranja industrijskog nasljeđa. Druga skupina koju čine Tamara Karanović, Berina Verlašević i Duško Čančar proizvela je rad "Muzej svjetla – iskustvo podzemlja" kojime su htjeli ostvariti prenamjenu mjesta proizvodnje i reprogramiranje ne-mjesta. Napravljeno je i kratko etnografsko istraživanje nazvano "Ogledi i sjećanja Marije Vorano – Raša u prvom licu" kojeg je provela Katija Sirotić. Treća grupa koju čine Dora Kasun, Sara Mihaljica, Marin Nižić i Lazar Rajković ostvarili su rad naziva "Kovanova – igra s društvom". (Priredio M. Ra.)