Izložba "Studija za Gubilište" Matije Debeljuha temelji se na istraživanju proširenja budućeg istoimenog kratko eksperimentalnog filma koji je sada u završnoj fazi postprodukcije. Izložba je postavljena je u prostorima Apoteke - prostora za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, a gradi se oko cijevi građevinske skele koja u prostoru i služi kao simbolička konstrukcija, dodatna vizualna komponenta na tragu filmske ideje o nestabilnosti prostora i vremena u kojem živimo na kojoj se nalaze dijelovi video instalacije, monitor i projektor.
Izdvojeni fragmenti filma
Na njima se prikazuju video atmosfere iz filma. To su ne-narativne video forme koja opisuju stanja i atmosferu unutar zadanog prostora filmske fikcije, lišene tako dramaturške funkcije. U prostoru Apoteke nalaze se još jedna fotografija realističnog pejzaža prirodnog raslinja, kao i predmeti prikupljeni u vitrini - bilježnica, crteži, skice, predmeti, rekviziti. Njih autor izlaže kao svjedoke i artefakte vremena.
Studija za "Gubilište" najviše se bazira na izdvojenim fragmentima filma, postajući tako zaseban rad koji dočarava određenu atmosferu poput intimističkog kina.
- Istraživanje samog procesa je ono što me kao vizualnog umjetnika prvenstveno okupira, kaže Matija Debeljuh, dodajući: "Vrijeme spoznaje na tom putu i procesu omogućava sagledavanje nešto kompleksnijeg rada s više pozicija. Na taj način, promišljanje o vremenu i sjećanjima u korelaciji sa samim prostorom, ostavljam otvorena pitanja između gledatelja i gledanog".
- Moje "Gubilište" se, zapravo, bazira na motivima istoimenog romana Mirka Kovača iz 1962. godine, ali je isto tako slobodna reinterpretacija u eksperimentalno-igranu formu. Ovo je film o kultu smrti, umiranju i ponovnom rađanju, vizijama koje su ponajprije doživljaj toga.
Sadašnjost, budućnost, prošlost
U filmu se isprepliću sadašnjost, budućnost, prošlost te suočavanje s vlastitim djetinjstvom, kako bi se razriješili motivi identiteta sadašnjeg postojanja.
Sadašnjost predstavlja ništavilo, napušteni prostor u kojem se čovjek nalazi između dvije vremenske zone - prošlosti i budućnosti. Kako prošlost i određeni događaji u djetinjstvu utječu na čovjekovo buduće postojanje, te u kojoj se relaciji nalazi u sadašnjosti. Na kojim temeljima leži naš identitet, pita se autor. Je li povratak vlastitim korijenima, suočavanje sa strahovima prošlosti jedini put do spoznaje koja će nas lišiti straha od budućnosti, kao neizvjesnoj činjenici? Sadašnjost kao vječiti vakuum u kojem propitkujemo postojanje, rađanje i smrt između. Ovaj film, iako zapravo fiktivno biografski i intiman, otvara društvena pitanja, slično kako je to činio Kovač u svojim romanima.
- Moja namjera nije da izravno kritiziram mjesto i vrijeme u kojem živim, već da umjetnost koristim da bi potaknuo promišljanje o istini; ne da bih istinu pojednostavio i osiromašio, zaključuje Debeljuh.
Nezavisna kustosica Branka Benčić dodaje da Kovačev magični realizam svoje mjesto pronalazi i kod Matije Debeljuha.
- No, ne radi se o uobičajenoj adaptaciji literarnog predloška, već o kompleksnim oblicima vizualnog prevođenja. Na taj način promišljanje ideje vremena, sjećanja i prošlosti funkcionira kao narativna konstrukcija podložna pojedinačnim preispitivanjima, kaže ona.
Dobitnik značajnih nagrada
Matija Debeljuh rođen je 1980. u Puli. Diplomirao je na splitskoj Umjetničkoj akademiji (dizajn vizualnih komunikacija - video oblikovanje), a 2003. predstavljao je Hrvatsku na Bijenalu mladih umjetnika Europe i Mediterana. Dosad je izlagao na brojnim skupnim i samostalnim izložbama; sudjelovao je na brojnim radionicama u Hrvatskoj i inozemstvu, između kojih se ističu Sarajevo Talent Campus, projekt Sarajevo Grad Filma i Berlinale Talent Campus.
Eksperimentalni filmovi i video radovi Matije Debeljuha prikazivani su na međunarodnim festivalima gdje su osvojili i značajne nagrade, a filmografija i videografija obuhvaća radove "K51", "La cantina di ferro", "Opsesija", "Contrada", "Grad od čelika" i "Gubilište" (u postprodukciji). Prije četiri godine je s Brankom Benčić u Vodnjanu otvorio Apoteku - prostor za suvremenu umjetnost. (Zoran ANGELESKI)