Piše: dr. med. Nadia Komparić, specijalistica interne medicine - gastroenterologije
Riječ je o zloćudnoj bolesti probavnog sustava, koja se odnosi na debelo crijevo (kolon). Ukupna je dužina debelog crijeva oko 150 centimetara, smješteno je u trbušnoj šupljini kao nastavak tankog crijeva, prije kojeg su želudac, jednjak i usna šupljina. Osnovna je funkcija debelog crijeva preuzimanje tekućeg probavnog sadržaja iz tankog crijeva s postupnim upijanjem i vraćanjem vode i soli te kondenzacijom i izbacivanjem otpadnih ostataka iz organizma u formi stolice.
Prehrana i sjedilački poslovi
Dijelovi debelog crijeva su slijepi dio s crvuljkom i uzlazni dio, a smješteni su u desnom dijelu trbušnog prostora pa poprečno, silazno prema lijevoj strani, uz zavijen te ravan dio prije i unutar zdjeličnog prostora, s vanjskim prstenastim otvorom, čmarom. U najvećem postotku rak se razvija u lijevoj polovici debelog crijeva ali raste iz svih spomenutih dijelova. Jednostruke, dvostruke i višestruke je pojavnosti, vrlo često s već probijenom sluznicom crijeva i s prodorom u okolinu i/ili u udaljene organe pa govorimo o raku višestrukog sijela, o uznapredovalom ili proširenom raku. Prema razvijenosti i proširenosti tada govorimo o lječivom ili slabo lječivom raku debelog crijeva.
Točan uzrok nastanka bolesti nije moguće definirati jer nije dovoljno poznat. No, poznato je da neki čimbenici - kao što su moderan način života, posebno u razvijenim zemljama svijeta, sa smanjenim fizičkim aktivnostima (sjedilački poslovi), nove prehrambene navike (masno, pečeno, začinjeno, meso), onečišćenje okoliša, stres, starija dob - nose viši rizik pojavnosti (incidencije) i smrtnosti (mortaliteta) od ove bolesti.
U Hrvatskoj je prema pojavnosti (broju oboljelih na 100.000 stanovnika) rak debelog crijeva na drugom mjestu u oba spola, kod muškaraca iza raka pluća, a kod žena iza raka dojke. Rizik razvoja raka debelog crijeva značajno raste nakon 40. godine života. Najveći je broj oboljelih u dobi iznad 50. godine, njih čak 90 posto. Važno je napomenuti da se posljednjih godina bolest češće otkriva i u mlađoj životnoj dobi.
Rizične skupine
Visokorizična skupina za razvoj raka debelog crijeva su osobe kod kojih postoje dobroćudni tumori (adenom polipi), oboljeli od kroničnih upalnih bolesti crijeva, posebno s kronično aktivnim oblicima bolesti (ulcerozni kolitis, Crohn kolitis) te već liječeni od raka debelog crijeva.
Povećanog rizika su prethodno liječeni od zloćudnih bolesti (raka želuca, dojke, jajnika, mokraćnog mjehura, bubrega, maternice, pluća, prostate), oni koji u užoj obitelji imaju oboljele od raka debelog crijeva (25 posto rizika uže obiteljske opterećenosti i 15 posto rizika u slučaju raka debelog crijeva u rođaka prvog reda).
Umjereno povećanog rizika su osobe sa šećernom bolesti, adipozni te pušači (koji su u riziku razvoja polipa kao i svih drugih oblika zloćudnih bolesti).
Učinkovita kolonoskopija
U većini slučajeva raku debelog crijeva prethode dobroćudne adenomske promjene koje nazivamo polipima, s dugim periodom rasta prema zloćudnosti/raku, tako da postoji dug period za rano otkrivanje i potpuno odstranjivanje polipa. Polipi, ali i druge sluzničke promjene u crijevu otkrivaju se endoskopskim pregledom debelog crijeva.
Pregled se naziva kolonoskopija (kolon + skopija = gledanje debelog crijeva). Izvodi se kolonoskopom, dugim tankim savitljivim aparatom koji sadrži svjetlost i kameru. Kamera s vrha endoskopskog aparata prenosi optički signal na veliki vanjski monitor preko kojeg liječnik prati napredovanje aparata (uvodi se preko čmara s postupnim prodiranje kroz lumen/šupljinu crijeva, sve do spoja tankog i debelog crijeva te kroz njih) uz istovremeno stalno praćenje nalaza sluzničke površine crijeva.
Endoskop sadrži posebne radne kanale preko kojih se može uštrcavati tekućina, posebno voda u mlazu (ispiranje i micanje sluzničkog onečišćenja, sluzi, krvi i drugog), te uvoditi endoskopski pribor kao što su bioptičke škarice, igle, omče, košarice, kliješta i druga pomagala, ovisno o potrebi uzimanja uzoraka sluznice za PHD analizu, odstranjivanja polipa postupcima elektroresekcije, mukozektomije, zaomčavanja i klipinga. Mogući su i postupci kod zaustavljanja krvarenja, proceduralnog ili drugog izvora porijekla, mogu se razriješiti eventualna suženja crijeva te izvidjeti drugi endoskopski postupci.
Kolonoskopskim pregledom, dakle, osim što otkriva prirodu bolesti debelog crijeva, liječnik može djelovati i terapijski, odnosno riješiti problem bolesnog stanja. Kolonoskopija kao pregled mora biti potpuna (totalna), od izlaznog dijela do spoja s tankim crijevom.
Kolonoskopija u pravilu je sigurna, visoko pouzdana i uglavnom dobro podnošljiva. Osobe koje se pregledava povremeno alarmiraju neugodu i prolaznu bolnost, što je povezano s "natezanjem" mezenterija i upuhivanjem zraka, ali smetnje se vrlo brzo i spontano povuku. Rijetko su smetnje toliko jake da se pregled mora zaustaviti ili prekinuti. Ukupna podnošljivost i suradljivost osobe tijekom pregleda ovisi o mnogočemu, prvenstveno o anatomiji debelog crijeva, konstituciji osobe, ranijim trbušnim operacijama, komorbidnim stanjima, dobi, psihičkom stanju, iskustvu endoskopičara, ali i mnogim drugim trenutnim situacijama.
U pravilu pregled traje oko pola sata. Produžuje se kada se ulazi u terapijsko postupanje.
Pojedine osobe imaju nizak prag neugode i bola tako da se pregled može izvesti uz dodatnu prisvjesnu sedaciju, ili prema potrebi ili želji osobe koja je u postupku pregleda, u općoj anesteziji, s potpunim odsustvom neugode, boli, u stanju pune opuštenosti.
Kako se radi o invazivnom pregledu, prethode mu neki sigurnosni uvjeti: uz privolu (suglasnost) i s posebnom pripremom ("čišćenje i pranje" crijeva u pravilu traje od 12 do 24 sata prije pregleda), kontroliraju se osnovni nalazi krvi, moraju se poznavati prateće bolesti, bilježe se sva kronična farmakoterapija, alergije, ponašanje i sve ono što bi potencijalno utjecalo na tijek i ishod pregleda.
Vrlo rijetko, gotovo kao izvanredna okolnost bilježe se teže peri/postproceduralne komplikacije, najčešće kao perforacija (puknuće) crijeva, krvarenje iza polipektomije, a kod sedacija i opće anestezije vrlo su rijetki srčano-dišni zastoji i zatajenja. Stoga osoba nakon kolonoskopskog pregleda u pravilu ostaje pod nadzorom medicinskog osoblja, u razdoblju koje nalaže klinička situacija.
Ponavljanje ovakvog zahtjevnog pregleda ovisi o kliničkom nalazu. Ukoliko je nalaz u totalnoj kolonoskopiji uredan, nije potrebno ponavljati pregled prije 8-10 godina. U slučaju nalaza raka debelog crijeva koji zahtijeva operacijsko liječenje, tada slijedi pregled već šest mjeseci iza operacije, posebno ukoliko prethodno nije pregledano cijelo crijevo. Ukoliko su odstranjeni jednostruki polipi male veličine i niske PHD izmijenjenosti, pregled se može planirati za otprilike pet godina. Ukoliko su polipi višestruki, većih dimenzija, znatnije PHD izmijenjenosti, planirana kontrola je unutar 1-2 godine.
Prvi simptomi
Bolest počinje postupno, najčešće s promjenom crijevnog pražnjenja i pojavom zatvora ili proljeva, ili izmjenom zatvora i proljeva, pojavom krvi u stolici, gubitkom apetita, gubitkom tjelesne težine, pojavom bezvoljnosti, nemoći, laboratorijski često sideropenijom ili anemijom. Ovakva klinička situacija iziskuje promptni ciljani kolonoskopski pregled debelog crijeva i to neovisno o dobi i spolu osobe.
U Specijalnoj bolnici Medico, osim kolonoskopske pretrage i zbrinjavanja polipa, upalnih bolesti i drugih mogućih uzročnika zloćudnosti i raka debelog crijeva, može se obaviti i čitav niz drugih specijalističkih pregleda i dijagnostičkih pretraga, vezanih uz bolesti probavnog sustava.
Značajno je napomenuti da je moguća posebno brza i neposredna obrada u specijalističkom laboratoriju.
Također je moguća brza i visoko kvalitetna dijagnostika srca i krvnih žila, CNS, kože, lokomotornog sustava, ginekološka i urološka kontrola, ali i brojni drugi pregledi, svi i sve u cilju ranog otkrivanja mogućih pre/zloćudnosti i težih oboljenja.
Obratite nam se s povjerenjem na broj telefona +385 52 633 333 od 7 do 21 sat te potražite sve ostale informacije na www.medico.hr!
(Promo)