Osobom godine, pored ostalih, proglašen je i prof. Nicolae Saramandu, jedan od vodećih rumunjskih dijalektologa, autor arumunjskog lingvističkog atlasa, pa se osjećam u dobru društvu, kazao je akademik Goran Filipi komentirajući vijest da je proglašen osobom godine za proučavanje toga jezika

Profesora pulskog Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile, akademika Gorana Filipija, Udruga za rumunjski istok iz Kišnjeva u Moldaviji proglasila je osobom godine te mu dodijelila "Diploma de excelenta 2017" za istraživanje istrorumunjskog i objavljivanje "Istrorumunjskog lingvističkog atlasa".

Premda je Filozofski fakultet poslao vijest da je akademik Filipi postao osoba godine u Rumunjskoj za proučavanje istrorumunjskog, a što smo mi i objavili, akademik Filipi je istaknuo da je to u biti priznanje Udruge za rumunjski istok iz Kišnjeva u Moldaviji.

Dugogodišnje istraživanje

- Mogu reći da me je ugodno iznenadilo e-pismo u kojem su me o tomu obavijestili i zamolili za kućnu adresu da mi pošalju povelju. Raduje me ovo priznanje koje dokazuje da se moji radovi prate i cijene i u Moldaviji. Osobom godine, pored ostalih, proglašen je i prof. Nicolae Saramandu, jedan od vodećih rumunjskih dijalektologa, autor arumunjskog lingvističkog atlasa, pa se osjećam u dobru društvu, kazao je akademik Goran Filipi komentirajući vijest da je proglašen osobom godine za proučavanje toga jezika.

Na upit da nam predstavi svoj rad na "Istrorumunjskom lingvističkom atlasu", akademik Filipi je kazao: "Građu za ovaj Atlas prikupljao sam od početka 1995. do konca 2001. godine. Istrorumunjski se govori dijele na sjeverne i južne, a jedni i drugi imaju po prilici jednak broj govornika i doma i u dijaspori (stotinjak u Hrvatskoj i možda nešto više vani). Danas je sjeverni govor zastupljen u samo jednom selu, u Žejanama, a južni se idiomi rabe (ili su se donedavna još čuli) u još desetak mjesta Čepićkoga polja. U Atlas sam uvrstio jedanaest istrorumunjskih punktova: Žejane, Šušnjevica, Nova Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, Škabići, Trkovci, Zankovci, Miheli i Kostrčan. U Žejanama ima danas sedamdesetak stanovnika, stalno živućih u selu doduše nešto manje, ali svi oni redovito posjećuju svoje obiteljske domove tijekom tjedna i vikendom i aktivno sudjeluju u životu mjesta. U južnim selima najviše je žitelja, dakle i govornika, u Novoj Vasi (tridesetak) i Šušnjevici (tridesetak), u Kostrčanu živi desetak ljudi, u Jesenoviku četvoro, a ostatak je raspoređen kako slijedi: u Zankovcima šestoro u Brdu jedna, u Mihelima troje. U Trkovcima i Škabićima danas zapravo nitko ne živi (ispitanici čije sam odgovore uvrstio u Atlas žive u Letaju). U Letaju sam pronašao samo jednog izvornog govornika koji, kako sam tvrdi, nije s roditeljima nikada govorio vlaški, ali ga u potpunosti razumije i sjeća se kako su govorili njegovi roditelji, ističe akademik. (Vanesa BEGIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU 

Povezane vijesti

• AKADEMIK GORAN FILIPI (Zadar, 18. siječnja 1954. – Medulin, 8. siječnja 2021.) "Ne, tu je Goran, nasmijava nas dječački i potiče razmišljati o stvarima malim i velikim"