Sada je, kako navodi botaničar JU Natura Histrica Slavko Brana, šteta već učinjena i manje je bitko tko je kriv. Ovo bi trebalo svima zazvoniti kao upozorenje da se i dalje treba inzistirati na edukaciji, a stanište biljke primjereno označiti kako je ne bi nepovratno izgubili

Primorska dimovica, jedno od bogatstva pulske gradske flore, endemska biljka koja u cijeloj Istri raste još samo na jednoj mikrolokaciji - zidinama Franjevačkog samostana, ovih je dana pokošena! Biljka je inače zakonom strogo zaštićena. O tome kako bi ju se trebalo čuvati, jako dugo se priča, no ništa konkretno po pitanju njene zaštite još nije učinjeno.

Pokušavajući doznati što se dogodilo prvo smo nazvali Tatjanu Mandić, voditeljicu Hortikulture Pula Herculanee koja nam je kazala kako su njezini radnici upozoreni na to da je riječ o endemskoj biljci, a ne korovu, i dosad nije bilo problema te ona nikada nije skidana sa zidina. Kako doznajmo iz Herculanee, prije nekoliko godina, obaviješteni su od strane Nature Histrice o postojanju ove endemske biljke na zidinama staroga grada te od tada vode računa da ne dođe do njihova oštećivanja.

Pokušavajući dalje otkriti što se dogodilo, nazvali smo i Franjevački samostan, no kako nikog odgovornog nismo dobili ostavili smo broj da nas kontaktiraju.

Slavko Brana, botaničar JU-e Natura Histrica, kazao nam je pak kako je upoznat s ovom devastacijom, no još nije uspio otkriti što se točno dogodilo. Kako nam je kazao, sreća u nesreći je da je biljka, kako se čini, pokošena, a ne počupana pa je njen korijen ostao u zidinama i vrlo vjerojatno će se oporaviti. Sada je, kako navodi, šteta već učinjena i manje je bitko tko je kriv. Ovo bi trebalo svima zazvoniti kao upozorenje da se i dalje treba inzistirati na edukaciji, a stanište biljke primjereno označiti kako je ne bi nepovratno izgubili, smatra Brana.

Ova je biljka značajna jer je, kako nam veli, prvi puta opisana upravo na ovom mjestu i to od strane venecijanskog ljekarnika i prirodoslovca Zanichellija još 1722. godine. Pula se stoga smatra njenim klasičnim nalazištem. (PIŠE Borka PETROVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU