Predložene izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti tiču se sustava primarne zaštite. Ukidaju se koncesije i prelazi se na privatne liječničke ordinacije kojima bi dozvolu za rad odobravao ministar zdravstva, a oni bi nakon radnog vremena posvećenog osiguranicima HZZO-a, mogli primati i privatne pacijente. Liječnici bi mogli raditi do 70. godine života te bi u svojoj ordinaciji mogli zaposliti kolegu kojem bi mogli prepustiti ordinaciju nakon svog umirovljenja. U sustavu primarne zdravstvene zaštite koncesije smo uveli po uzoru na Slovence koji ih i dalje imaju, s tim da smanjuju broj koncesionara - koji su također privatnici - pa sad imaju 15 posto privatnika prema 85 posto zaposlenika u javnim ustanovama primarne zdravstvene zaštite. Hrvatska se, međutim, odlučuje na drastične promjene.
E-neš-ti-savjetovanja
Dr. Ante Ivančić, ravnatelj Istarskih domova zdravlja, upozorava da među 49 osoba imenovanih u povjerenstvo Ministarstva za promjenu zakona nije bilo mjesta ni za jednog predstavnika domova zdravlja koji su temeljni nositelji primarne zdravstvene zaštite, "ali je istovremeno tu šest privatnika, što dovoljno govori o namjerama zakonodavca. Domovima zdravlja ostavljeno je da se javljaju na e-savjetovanje, e-nešt-ti-savjetovanja!", reći će dr. Ivančić.
- Problem je što se preko koljena, preko noći lomi čitav sustav koji je građen desetljećima. Napuštamo uređenu kuću, a nismo pripremili novu. Ministar veli da to nije privatizacija zdravstva, već samo uređivanje sustava, a ja ga pitam što bi onda bila privatizacija? Ovo je potpuna privatizacija primarne zdravstvene zaštite. Omogućava se svim dijelovima izvanbolničkog zdravstvenog sustava, osim palijativne skrbi, dijalize, stacionara i patronaže, da prijeđu u privatne ordinacije. Odnosi se to, dakle, na stomatološke, obiteljske, ginekološke i pedijatrijske ambulante, pa i specijaliste, fizioterapeute i druge u primarnoj zaštiti koji dosad nisu mogli biti koncesionari, kazuje ravnatelj IDZ-a, županijske ustanove koja "drži" 32 posto obiteljskih, oko 60 ginekoloških i pedijatrijskih te 23 posto stomatoloških ordinacija pod ugovorom s HZZO-om, dok su ostali koncesionari, pa predlažu Županiji da raspisuje natječaje za nove koncesije da bi IDZ-u ostalo 30 posto.
Najvažnije je pitanje, kaže dr. Ivančić, koji su motivi, zašto se uopće mijenja zakon. "Ovakva primarna zaštita kakva je sad, većim dijelom u privatnim rukama, a manjim dijelom u rukama javnih ustanova, sustav je na koji nitko nema ozbiljnih primjedbi, ni pacijenti, ni udruge pacijenata, ni županije koje moraju osigurati primarnu zdravstvenu zaštitu stanovništva. I vanjski procjenitelji, mnogi kolege sa Zapada, smatraju hrvatski model kvalitetnim. Nije ga stvorilo Ministarstvo zdravstva RH, već je naslijeđen iz prijašnjeg sustava i sustavno pogoršavan", kaže Ivančić.
S obzirom da više od 80 posto ordinacija posluje pozitivno, kaže ravnatelj IDZ-a, taj višak, budući da plaće ne mogu povećavati iznad Kolektivnog ugovora, usmjeravaju u obnovu zgrada domova zdravlja, ordinacija, u nerentabilne djelatnosti poput zdravstvene njege u kući, a s 1,2 milijuna kuna godišnje financiraju i specijalizacije. Ako dođe do kompletne privatizacije, u IDZ-u procjenjuju da bi bili u gubitku 8-9 milijuna kuna. (Duška PALIBRK)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU