Ovog puta imamo puno učinkovitije i sigurnije metode i veselimo se dobrim rezultatima. Osim primjene sredstava za zaštitu bilja kao zadnja linija obrane, a često i kao jedina šansa za spas palme koristi se metoda dendrokirurgije koja je u stvari mehaničko uklanjanje štetnika iz krune palme

Palme nisu naše autohtone biljke već došljaci iz tropskih i suptropskih područja, ali vezujemo ih uz more, Mediteran, ljeto, odmor i postale su neizostavan dio naših okućnica i gradskih površina. Neke su posađene davno i dostigle su zavidne veličine.

Porodica palmovki (Arecaceae) uslijed prirodne raznolikosti, a značajnim dijelom i ljudskom aktivnošću križanja obiluje raznolikošću pa možemo susresti različite vrste i varijetete. Na našoj obali susrećemo velik broj vrsta palmi, ali dominiraju četiri: visoka žumara (Trachycarpus fortunei), niska žumara (Chamaerops humilis), končasta washingtonia (Washingtonia filifera) te kanarska datulja (Phoenix canariensis). Prve tri vrste imaju lepezastu formu lista dok kanarska datulja ima perasti oblik lista. Na području Istre brojnije su žumare zbog njihove veće tolerancije na niže temperature, dok su na području južnijeg Jadrana prisutnije kanarske datulje koje su zahtjevnije po pitanju temperatura.

Pošast krenula 2011.

Na žalost, posljednjih godina suočeni smo s pravom pošasti propadanja palmi. Naime, od 2011. godine u Hrvatskoj zabilježeno je prisustvo dvaju vrlo agresivnih štetnika palmi: crvene palmine pipe (Rhynchophorus ferrugineus) i palminog drvotoča (Paysandisia archon). Na području Istre značaj palminog drvotoča daleko je veći od crvene palmine pipe koja se pokazala nevjerojatno devastirajućom na južnijim područjima naše obale. Razlog je tolerancija drvotoča na niže temperature te preferencija prema određenoj vrsti palme tj. prema žumarama.

Palmin drvotoč spada u porodicu leptira tako da je njegov odrasli oblik vrlo pokretan leptir koji oblijeće palme te polaže jajašca u vršnom dijelu palmi. Iz jajašca se legu mlade gusjenice koje se ubušuju u biljno tkivo i praktički čitav svoj vijek provode bušeći hodnike unutar palmine krune, naravno u još živom tkivu. Štete od palminog drvotoča i crvene palmine pipe su dosta slične. Štetni razvojni stadiji oba insekta su tijekom cijelog razvoja unutar biljnog tkiva palme, dakle nisu vidljivi izvana. Promatranjem izvana uglavnom se mogu uočiti štetne posljedice njihovog djelovanja. Prvi znakovi prisustva ovih štetnika uglavnom se javljaju na mladom lišću koje biva izbušeno odnosno izgrizeno još prije izlaska iz krune palme. Kad se list razvije i odmota mogu se primijetiti oštećenja u obliku ovalnih rupa ili škarolikih ureza na listovima perastih palmi. To su prvi znakovi prisustva štetnika.

Ozbiljniji vid štete je sušenje pojedinih listova pri čemu se na bazama suhih listova mogu uočiti rupe i hodnici nastali hranjenjem štetnika. Odumiranjem pojedinih listova narušava se simetrija palme pa iskusan promatrač može po tome zaključiti da se unutar krune nalazi štetnik. U konačnici, kada štetnik dosegne sam centar rasta palme, dolazi do uginuća palme pri čemu postrani listovi mogu još neko vrijeme ostati zeleni, ali nema daljnjeg razvoja biljke. Uglavnom dolazi do potpunog kolapsa i sušenja svih listova.

Redovit pregled

Na koji način možemo zaštititi palme od djelovanja ovih štetnika? Od velikog je značaja redovan pregled palmi kako bi se uočili najraniji simptomi napada štetnika. Na područjima gdje je već zaražen velik broj palmi, odnosno gdje su već uočene uginule biljke svakako se može očekivati dolet štetnika na palme koje još ne pokazuju simptome. Iz vlastitog iskustva s terena znam da je trenutno na području Pule i šire okolice gotovo nemoguće naći palmu koja nije zaražena !

S obzirom da se palme često nalaze na frekventnijim mjestima, aplikacija zaštitnih sredstava je prilično komplicirana, jer treba voditi računa da se aplikacijom zaštitnog sredstva ne ugrozi okolina. Dodatna otežavajuća okolnost je što palme često sežu prilično u visinu, a zaštitno sredstvo da bi djelovalo mora dospjeti u samu krunu palme. Do sada je jedina poznata i dozvoljena metoda tretiranja bila zalijevanje vrha i korijena palme sredstvom na osnovi klorpirifosa kojem je u Hrvatskoj istekla registracija. Tretiranje se ponavljalo 3-5 puta u vegetaciji, obavezno svake godine i manje-više uspješno je sačuvan jedan dio palmi na našem području. No takav način obrane palmi vrlo je kompliciran te opasan za okolinu pogotovo ako ga provode osobe koje nisu stručne, a djelovanje je ponekad upitno jer često nismo sigurni kolika količina sredstva je došla u vrh palme koji je bitan.

Srećom, zahvaljujući višegodišnjim istraživanjima i testiranjima imamo na tržištu novu metodu i učinkovito sredstvo. Posebnim aplikatorom pripravak se ubrizgava direktno u provodne snopove palme koji ga zatim transportiraju do samog vrha gdje je njegovo djelovanje nužno. Na taj način može se primijeniti sredstvo koje je dokazano efikasno, a dosadašnjim načinima primjene nije ga bilo moguće primijeniti bez ugrožavanja okoline. Pripravak koji je registriran za tu namjenu u Hrvatskoj je Revive II koji može ostvariti djelovanje kroz čitavu sezonu pa je potrebna aplikacija samo jednom godišnje. U suradnji s kolegama iz Agrobiotesta ovog proljeća krećemo u borbu s beštijom na našem području no ovoga puta s puno učinkovitijom i sigurnijom metodom i veselimo se dobrim rezultatima.

Dendokirurgija

Osim primjene sredstava za zaštitu bilja kao zadnja linija obrane, a često i kao jedina šansa za spas palme koristi se metoda dendrokirurgije koja je u stvari mehaničko uklanjanje štetnika iz krune palme. Provodi se posebnim alatima te se praktički uklanjaju iz krošnje svi zaraženi listovi te se izrezuje vrh palme dok se ne dospije do nezaraženog dijela. Palme su biljke jakog vigora s dosta uskladištenih rezervnih tvari te su u stanju preživjeti ovakav radikalan zahvat. Zahvat dendrokirurgije primjenjuje se samo kada je vidljivo da mjere zaštite nisu uspjele zaustaviti razvoj šteta i obavlja ga isključivo stručna osoba.

I unatoč tome što mislimo o palmama, žalosno je i ružno vidjeti ih polumrtve i mrtve po našem gradu. Htjeli mi to priznati ili ne, drage su nam jer smo se na njih navikli.

Povezane vijesti

• Gusjenice opet proždiru ukrasno bilje okućnica
• Osim pomlađivanja zgrade, i pločnik na kojemu su preko pedeset godina rasle umaške palme, doživio je regeneraciju
• Robert Cvek: Jedno je sigurno - Giardini će, kao i do sada, uvijek imati stabla