ARHEOLOZI SVEUČILIŠTA JURJA DOBRILE
PROBNO ISTRAŽIVANJE NA BRDU SV. MIHOVILA U PULI Pronađeno dvadesetak grobova groblja koje se prostiralo oko samostana
Sveučilišni arheolozi, pod vodstvom prof. dr. Klare Buršić-Matijašić i uz pomoć desetak studenata, istraživanja su obavljali četiri tjedna
Ostaci crkve sv. Klementa, koja se nalazila na tom dijelu brda, nisu pronađeni, nestali su pod utvrdom i opkopom. Zidane grobnice u kojima je bilo više kostura bile su građene korištenjem antičkih i ranosrednjovjekovnih spolija, razbijenih ploča sarkofaga, stupova i oltarnih pregrada, a nalaz rimskih krovnih opeka svjedoči i o tome da je na brdu sv. Mihovila postojalo nešto i u rimsko doba
Tijekom srpnja ekipa arheologa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, odnosno Centra za interdisciplinarna arheološka istraživanja krajolika Filozofskog fakulteta, provela je probno istraživanje na brdu sv. Mihovila u Puli, na kojemu su se nalazile samostanske crkve sv. Mihovila i sv. Klementa, napuštene u 16. stoljeću, a čije su ostatke uništili austrijski vojni graditelji 1851.-1854.
Četiri tjedna istraživanja
Sveučilišni arheolozi, pod vodstvom prof. dr. Klare Buršić-Matijašić i uz pomoć desetak studenata, četiri su tjedna istraživali površinu koja je ostala izvan te moderne gradnje, i pronašli su dvadesetak grobova groblja koje se prostiralo oko samostana. Znalo se za postojanje groblja u kojem su se zakapali redovnici, ali i drugi stanovnici pulske okolice.
- Samostan je poznat i po tome što je u njemu prema predaji nekoliko godina živio i 1089. godine umro Salomon, ugarski kralj (1063.-1074.) koji se povukao s prijestolja u jeku dinastičkih borbi. Pokornički život vodio je najprije u okolici Sv. Petra u Šumi, a potom u samostanu sv. Mihovila. Bio je pokopan u crkvi sv. Klementa, u kojoj su se pokapali i istarski markgrofovi. Sredinom 19. stoljeća u ruševinama crkava pronađena je nadgrobna ploča Salomonova groba s natpisom na latinskom jeziku "Ovdje počiva prejasni Salomon, panonski kralj", koja se danas čuva u Franjevačkom samostanu u Puli, a Pietro Kandler je oko 1850. još vidio i dao iscrtati tlorise obiju crkava. Sv. Klement je bio još dobro sačuvan, ali bez krova. Odluka austrijskih vojnih vlasti da se na brdu izgradi jedna od utvrda prvog pojasa obrane Pule s kopnene strane (zajedno s utvrdama sv. Jurja, Monvidala, Monte Zara) bila je kobna za ostatke crkava i samostana, graditelji su kameni materijal iskoristili za gradnju utvrde i potpornog zida opkopa oko nje, kazala je prof. dr. Buršić Matijašić.
Pronađene pojasne kopče
Međutim, arheolozi su na prostoru koji je ostao ispod nasipa koji je štitio opkop i utvrdu pronašli pojedinačne grobove i grobnice s brojnim kosturima, vjerojatno mahom redovnika. Oni su pokapani bez priloga, tako da se ne mogu preciznije datirani. Pronađeno je nekoliko pojasnih kopči koje po obliku nemaju neku određenu dataciju.
- Ostaci crkve sv. Klementa, koja se nalazila na tom dijelu brda, nisu pronađeni, nestali su pod utvrdom i opkopom. Zidane grobnice u kojima je bilo više kostura bile su građene korištenjem antičkih i ranosrednjovjekovnih spolija, razbijenih ploča sarkofaga, stupova i oltarnih pregrada, a nalaz rimskih krovnih opeka svjedoči i o tome da je na brdu sv. Mihovila postojalo nešto i u rimsko doba, ističe dr. Buršić Matijašić.
Prema predaji je u samostanu početkom 14. stoljeća boravio Dante Alighieri. Iako taj podatak nije povijesno dokumentiran, vjeruje se da je veliki firentinski pjesnik, koji je preminuo u Ravenni 1321. godine, bio u Puli, te je viziju zlokobnih ostataka rimskih nekropola sa stotinama sarkofaga iskoristio u pjevanju "Pakla". (V. BEGIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
