crna statistika
Hrvatska je u "top" tri države po broju poginulih u prometu. Donosimo podatke za Istru
(Arhiva Glasa Istre)
Prema najnovijim podacima Eurostata, Hrvatska se našla u top tri zemlje članice s najviše poginulih u prometu. Podaci pokazuju da na milijun stanovnika, u Hrvatskoj pogine 71 osoba, dok je europski prosjek 46.
Na prva dva mjesta ispred nas našle su se Rumunjska s 86 poginulih na milijun stanovnika, te Bugarska s 78 poginulih na milijun. U usporedbi s 2021. godinom, u 2022. na razini EU je poginulo 20.653 ljudi što je povećanje od četiri posto.
Na razini države, Istarska županija je jedna od četiri (uz Bjelovarsko-bilogorsku, Krapinsko-zagorsku i Varaždinsku) koje su zabilježile trend pada prometnih nesreća u odnosu na 2022. godinu, ali ne i pad broja poginulih, što izravno u udesima, što od posljedica.
Podaci za Istru za 2022. godinu
Što se tiče Istre, iz Policijske uprave istarske dobili smo sljedeće podatke. U 2022. godini, sveukupno je evidentirano 1.694 prometnih nesreća, od kojih je 15 bilo sa smrtnim ishodom. Od posljedica prometnih nesreća, 17 ljudi je preminulo.
Najviše nesreća zabilježeno je na području Policijske uprave Pula (37,5 posto), od čega je udio poginulih 26,7 posto, što u brojkama iznosi četiri poginula na pulskom području.
Po vrsti prometnih nesreća, 772 su bile sudari vozila u pokretu, te je u njima poginulo 9 osoba. Četiri osobe su preminule u naletu vozila na pješaka, tri u slijetanju vozila s ceste te jedna udarom vozila u objekt kraj ceste. Od preminulih zbog sudara vozila u pokretu, u svaki se slučaj dogodio sudarima vozila koje su se kretale iz suprotnih smjerova.
Podaci za 2023.
U protekloj godini evidentirano je ukupno 1622 prometnih nesreća, što je u odnosu na 2022. pad od 4,3 posto. Unatoč padu nesreća, broj poginulih u 2023. iznosi 17, što je porast od 13,1 posto. PP Pula je zabilježila porast od 75 posto poginulih u odnosu na 2022., a najveći porast zabilježila je Policijska postaja Rovinj - 300 posto.
Broj preminulih od posljedica prometnih nesreća također je bio u porastu lani - stradalo je 20 ljudi, što predstavlja porast od 17,6 posto. Najviše preminulih od posljedica nesreća također bilježi rovinjska policijska postaja (300 posto), a na drugom mjestu PP Pula s porastom od 80 posto.
Broj sudara vozila u pokretu također je pao, sa 773 u 2022. na 724 u 2023. godini (pad od 6,3 posto), kao i sudari vozila koja su se kretala iz suprotnih smjerova (s 196 na 150 što je pad od 23,5 posto). Naleti na pješake su se također "spustili" sa 72 na 62 iz 2022. u 2023. godinu (pad od 13,9 posto).
U porastu su bila slijetanja vozilom s ceste (240 u 2023., rast od 2,6 posto) od čega je preminulo 10 osoba, te udar vozilom u objekt na cesti (porast od 8,1 posto) što je odnijelo tri života.
Kako doznajemo iz PU istarske, brzina neprilagođena uvjetima i stanju kolnika je najčešči uzrok teških prometnih nesreća, a rizični faktori i potencijalni uzroci su i tri "ubojice u prometu" koji smanjuju sposobnost vozača za pravovremenom reakcijom: alkohol, nekorištenje sigurnosnog opjasa te nepropisna uporaba mobitela za vrijeme vožnje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
