Nakon blagdanske euforije, sveprisutno je spuštanje raspoloženja: Ovim jednostavnim vježbama možemo si pomoći

Ilustracija (Pexels)

Većina nas se sredinom siječnja, nakon blagdanskih dana i tema koje donosi to razdoblje, polako vrati u svakodnevicu i rutinu. To je obično i vrijeme kada se svode računi nastali krajem godine, postaje svjestan da se ni ove godine nećemo držati grandioznih novogodišnjih odluka i da će sve vjerojatno ostati po starom. Nakon blagdanske euforije dogodi se spuštanje raspoloženja ili bluz.

Kada se osobnoj datosti dodaju i društvene teme kao što su poskupljenja, globalna politička previranja ili promjena kune u euro, vrlo je vjerojatno da se ljudi osjete nesigurno, zabrinuto, nelagodno, pobuđeno, u stalnom iščekivanju, u stresu. To se događa jer naše tijelo i sustav u njemu zadužen za sigurnost zvone na uzbunu! Zbog pojačanih zahtjeva okoline i nemogućnosti predviđanja budućnosti, u tijelu su stalno "upaljeni" sustavi koji nas spremaju da se borimo ili pobjegnemo. Srce jače kuca, tlak je povišen, mišići su puni krvi i spremni na akciju. Ova reakcija izvrsna je i "čuva glavu" kada se ljudi nađu u stvarnoj opasnosti, no kada je opasnost u mogućoj budućnosti i u našim mislima i kada se (reakcija) ne događa u trenutku već u periodu vremena, može biti i često jest pogubna za psihičku i fizičku dobrobit.

Tijelo poput sklopke

U našem tijelu postoji još jedan jednako važan sustav, čija je funkcija poticanje odmora, probave i regeneracije. Laički rečeno, on je tu da sve ono što je zbog nesigurnosti i stresa pojačano i "upaljeno", "ugasi", smanji, neutralizira, obnovi i odmori. Izazov nastane jer ovi sustavi rade kao sklopka i kad je jedan stalno upaljen, ovaj drugi je stalno ugašen. I onda se tijekom vremena dogodi da se sklopka teško premješta s jedne pozicije u drugu i sve rjeđe se odmaramo i oporavljamo, mislimo ugodne misli, osjećamo se ugodno i bezbrižno. U ovakvim situacijama, a sve češće su im izloženi i odrasli, a i djeca, moguće je pomoći si uvodeći jednostavne vježbe mindfulnessa (pomnosti) u svakodnevni život.

Mindfulness praksa način je jačanja i usmjeravanja fokusa te povećanje prisutnosti u sadašnjem trenutku. Postiže se različitim vrstama mentalnih vježbi, tehnikama disanja i vizualizacije te introspekcijom. Kao posljedica mindfulness prakse javlja se povećanje razine prisutnosti u sadašnjem trenutku i usvaja se stav neprosuđivanja što posredno poboljšava kvalitetu života i psihološku dobrobit.

Korijeni mindfulnessa dolaze iz joge, zen učenja i srodnih istočnjačkih religija i praksi no tehnika ili praksa mindfulnessa ne promiče religijske postavke. Svjetovna je to tehnika koja se u zapadnom svijetu provodi i istražuje već više od pedeset godina. Dobrobiti mindfulnessa dokazane su u različitim istraživanjima, a navodi ih na svojim stranicama i krovna psihologijska organizacija u Americi (APA). Mindfulness utječe na smanjenje stresa, smanjenje automatskih misli, osnaživanje radnog pamćenja, jačanje fokusa, povećanje kognitivne fleksibilnosti, smanjenje emotivne reaktivnosti. Praktično, uz vježbe mindfulnessa smanjuje se količina drame u svakodnevici.

Promjene u emotivnom reagiranju i kognitivnim funkcijama uočavaju se ubrzo nakon početka prakticiranja, a povećavaju se tijekom vremena. Mindfulness praksu moguće je koristiti u privatnom i poslovnom kontekstu. Gornja dobna granica ne postoji, a s djecom se može koristiti već od vrtićke dobi. Prednost i ljepota ove prakse leži u jednostavnosti prakticiranja i mogućnosti da se uklopi u bilo koju aktivnost koju obavljate u danu.

Preporuka je da vježbe svjesnosti vežete uz aktivnost koju rado obavljate. Volite li kuhati, odlučite toj aktivnosti idući put prići tako da svjesno tijelom, osjetilima, osjećajima i mislima budete u toj aktivnosti. Sjeckate li povrće, osvijestite zvuk koji proizvodi nož na različitom povrću, jačinu pritiska ruke, boju povrća, veličinu komadića, teksturu, tvrdoću. Možda će vam ispočetka biti teško ne odlutati s mislima, no vrlo brzo uvježbat ćete ih primijetiti i nakon toga pustiti, a vi ćete se vratiti sjeckanju, miješanju, miješenju tijesta, svjesnom postavljanju stola, svjesnom šetanju, pranju suđa, tuširanju, košenju trave.

Disanje u svoju korist

Kaže stara poslovica da sve što trebamo već imamo, samo treba tražiti na pravom mjestu. Kada je prakticiranje mindfulnessa u pitanju, to je potpuno točno. Najbrži, a možda i najprirodniji način bivanja svjesnim u sadašnjem trenutku, a također i aktiviranja onog dijela sustava koji nam donosi odmor i oporavak moguće je već u minuti postići kroz svjesno disanje.

Disanje je možda jedna od najvažnijih aktivnosti koje činimo u životu. Prisutno je od rođenja i prvog udaha pa sve do kraja i posljednjeg izdaha. Često se poistovjećuje sa životom, a možda je i jedina konstanta u njemu. Protok zraka u tijelu vitalna je funkcija koju svaki čovjek obavlja prirodno i jedina autonomna (automatska) funkcija u tijelu koju možemo kontrolirati. Kontrolom načina disanja možemo utjecati na smanjenje broja otkucaja srca, snižavanje krvnog tlaka, regulaciju stresa. Pa kada je disanje neizbježno, zašto onda ne biste bar nekoliko udaha i izdaha u danu učinili svjesno i u svoju korist?

Na internetu je dostupna velika količina sadržaja o ovoj temi pa vježbe mindfulnessa možete lako prakticirati sami, a želite li to učiniti uz stručno vođenje i podršku, u Puli to možete kroz ciklus radionica Mindfulness caffe o kojima su informacije dostupne na internetu i facebooku.

Vježba disanja

Sjednite tako da su vam noge malo razdvojene i stopala potpuno u kontaktu s podom. Leđa ispravite na način da se osjećate ravno, a opet udobno. Birajte položaj budnosti i angažmana koji u isto vrijeme donosi i opuštenost. Kako biste lakše pronašli takav položaj, pokušajte sjesti na početak stolice i bez kontakta leđa s naslonom. Ako vam je ugodno, slobodno zatvorite oči. U ovoj vježbi zadatak je usmjeriti pažnju na svoj način disanja, konkretnije osvijestiti dišete li prsno ili trbušno.

Ništa što ćete zamijetiti nije ni dobro ni loše, jednostavno je takvo kakvo jest i vi ćete to sasvim prirodno prihvatiti. Lijevu ruku postavite na srce/prsa, a desnu na trbuh tako da se palcem "zakačite" za pupak, a ostale prste raširite kao lepezu po donjem dijelu trbuha. Ako vam je prirodnije/ugodnije možete zatvoriti oči.

Za početak samo udahnite par puta bez ikakve intervencije, onako kako vam je najprirodnije, i pratite pokretanje prsa/lijeve ruke. Kada ste osvijestili kako vam se prsa kreću, usmjerite pažnju prema desnoj ruci i promatrajte njeno kretanje. Sada promotrite ima li još prostora za zrak u plućima i u kom dijelu, vrhu, sredini, dnu pluća. Pokušajte te dijelove svjesno ispuniti zrakom, promatrajte gibanje lijeve ruke, promotrite gibanje trbuha, ima li još mjesta za trbušni pokret? Gdje osjetite mjesto?

Pokušajte jače/više pokrenuti trbuh, pratite gibanje ruke. Isto promotrite i s izdahom. S kojeg mjesta zrak prirodno odlazi, od kuda ga trebate svjesno ispuhati? Promotrite senzaciju u tijelu. ima li neke nelagode, zategnutosti, ugode? Još nekoliko puta polako i duboko udahnite i izdahnite i kada ste spremni, otvorite oči.